PREMIJER U AUSTRIJI

Plenković u Beču: Naši odnosi s Austrijom su sjajni, ona je jedan od najvećih stranih ulagača u Hrvatsku

Plenković u Beču
Foto: Snježana Herek
1/7
20.10.2023.
u 22:03

Plenković je ocijenio sastanak s Nehammerom “izvrsnim”. Za bilateralne odnose Hrvatske i Austrije je rekao da su “prijateljski, kvalitetni i sadržajni”

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković boravio je danas u službenom posjetu Republici Austriji. Sastao se sa konzervativnim (ÖVP) saveznim kancelarom Karlom Nehammerom i predsjednikom Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta Wolfgangom Sobotkom. U  poslijepodnevnim satima u Veleposlanstvu RH u Beču premijer Plenković se je sastao i s predstavnicima hrvatske zajednice i gradišćanskih Hrvata u Austriji, čime je završio svoj  jednodnevnog posjet Beču.

“Vi ste ta ključna spona i poveznica između dvije zemlje, svojim marljivim radom, doprinosom i zalaganjem te u konačnici čestim razmjenama s Hrvatskom”, rekao je Plenković, obrativši su mnoštvu okupljenih Hrvata. Nazočni su, između ostalih bili i hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić, koji je uvodno Plenkoviću zaželio dobrodošlicu, predstavnik Stalne misije RH pri OESS-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacija u Beču, veleposlanik Mario Horvatić, te drugi članovi hrvatskog diplomatskog zbora. Premijer Plenković je govorio o dosadašnjim hrvatskim postignućima i tome gdje je Hrvatska danas, kao i o odnosima naše zemlje s Austrijom u “širem, globalnom i europskom kontekstu”.

“Naši odnosi s Austrijom su sjajni i na osobnoj razini s kancelarom Nehammerom i s gospodinom Sobotkom. Austrija je jedan od naših najvažnijih trgovinskih partnera i jedan od najvećih stranih ulagača u Hrvatsku. To je zemlja u kojoj živi i oko 50.000 gradišćanskih Hrvata i oko 100 do 130 tisuća Hrvata koji su hrvatski državljani ili su Hrvati s austrijskim državljanstvom”, rekao je hrvatski premijer. Napomenuo je kako je Hrvatska danas “u situaciji kao i brojne druge europske zemlje koje prolaze kroz niz globalnih kriza koje su utjecale na naš način života, na gospodarstvo i na našu socijalnu sliku”.

VEZANI ČLANCI: 

“U  tim zahtjevnim okolnostima nastojali smo voditi računa o najvažnijoj zadaći koju ima država, a to je očuvati socijalnu koheziju hrvatskog društva. To znači da kroz krizu prođemo svi zajedno sa što manje šteta i što manje teških udaraca”, istaknuo je Plenković. Potom je pobrojao sve poteze vlade za pomoć najpotrebnijima kao i uspješnice financijske politike državnog intervencionizma u krizno vrijeme. Između ostalih, spomenuo je i nepromijenjenu cijenu energenata koja je ostala “niska i priuštiva”.

“Hrvatska je od vremena prije korone do danas postigla realan rast gospodarstva od 13 posto, što je izrazito visoki rast i među razvijenim zemljama”, dodao je. Plenković je pobrojao i velike strateške ciljeve, koje je Hrvatska paralelno uspjela ostvariti, kao članstvo u Schengenu, eurozoni itd., te pritom i izgraditi kapitalne infrastrukturne projekte poput Pelješkog mosta, druge cijevi tunela Učka, do Uskrsa autoceste do Siska, investirati u brze ceste, zračne luke, zaštitu okoliša i drugo.  Napomenuo je kako “Hrvatska nikada nije imala više sredstava iz europskih fondova, 25 milijardi eura za ovo desetljeće, na razini zemalja srednje Europe”. Naveo je i brojne važne buduće zadaće koje će biti i Vladinom fokusu, kao digitalizaciju, demografsku revitalizaciju, ulaganja u obrazovanje i znanost itd.

“Uloga Hrvata izvan Hrvatske je tu jako važna”, rekao je Plenković dodavši kako svi koji žive izvan domovine dobro znaju koliko im ona znači. Potom je ispričao i svoj jučerašnji susret s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koji tamo“ravnopravni i konstitutivni narod i žive u drugom ozračju”.

Hrvatski je premijer austrijskim Hrvatima spomenuo i velike globalne sigurnosne izazove vezane uz rusku agresiju na Ukrajinu i Hamasov teroristički napad na Izrael, koji bi, kako je rekao, mogao dovesti “do eskalacije sukoba i novih valova nezakonitih migracija, koji opterećuju sve zemlje, što je u Austriji teška i bolna tema”.

VEZANI ČLANCI: 

“Ovako kompleksna situacija već dugo nije bila”, konstatirao je Plenković na kraju svog izlaganja. Na kraju je zahvalio hrvatskim iseljenicima na jačanju veza između Hrvatske i Austrije. A kada smo kod najnovijih sigurnosnih prijetnji, terorističkih i ekstremističkih zbog kojih su neke zemlje Schengen stavile van snage i  privremeno uvele granične kontrole, onda moramo spomenuti da je danas austrijski kancelar Nehammer nakon sastanka s premijerom Plenkovićem na zajedničkoj konferenciji za medije rekao kako Austriji nije bilo upitno podržati hrvatsko članstvo u šengenskom prostoru te da Hrvatska ima njezinu podršku u zaštiti vanjskih granica EU-a. Austrijski kancelar je naglasio kako Austrija i Hrvatska već dugo imaju odličnu sigurnosnu suradnju. Ono što se je također moglo čuti na medijskoj konferenciji dan uoči stupanja na snagu odluke Slovenije i Italije o povratku graničnih kontrola je da Austrija nije zadovoljna zatvaranjem granica, među ostalim i svojih s Njemačkom, Češkom i Slovenijom, no njezin kancelar je naglasio da je zaštita granica temeljna pretpostavka u promijenjenom sigurnosnom okruženju. 

Napomenuo je kako se je broj ilegalnih dolazaka migranata u Austriju preko Hrvatske drastično smanjio te da je najveći broj prelazaka u Austriju zabilježen na istočnoj granici s Mađarskom.  Nehammer je kazao kako je Hrvatska često bila sama u zaštiti vanjske granice EU-a, što je bio velik izazov za njezinu policiju, te da je Beč stoga u europskim institucijama zagovarao kako bi se Hrvatskoj osigurala pomoć. 

Oboje šefova Vlada su rekli kako se je na sastanku, između ostalog raspravljalo o bilateralnim odnosima i energetskoj suradnji, a najvažnije teme su bile ogroman pritisak vezan uz ilegalne migracije, a sada i terorističke i ekstremističke prijetnje, koje obje zemlje zbog promijenjene sigurnosne situacije stavlja pred velike  izazove. Između ostalog i na  uvođenje privremenih graničnih kontrola unutar Schengenskog prostora. 

Bilo je riječi, kako je rekao Plenković, i o položaju Hrvata u Austriji, autohtone nacionalne manjine gradišćanskih Hrvata i suvremenih hrvatskih doseljenika. Dvojica šefova Vlada dotakli su se i ključnih međunarodnih tema: Ukrajine,  daljnjem širenju Europske unije na zemlje zapadnog Balkana te napadu Hamasa na Izrael. Osudili su Hamasov teroristički napad, dali podršku Izraelu,  koji ima pravo na samoobranu, ali i ponovili važnost pridržavanja normi humanitarnog i međunarodnog prava.

Vezano uz bilateralnu suradnju, Penković je istakao da je Austrija kontinuirano jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske. Što se tiče energetike hrvatski je premijer izvijestio da Beč i Zagreb žele graditi plinovod od Krka do Bavarske.

“Hrvatski, austrijski, slovenski i bavarski premijeri su poslali Europskoj komisiji pismo namjere o izgradnji plinovoda od LNG terminala na Krku do Bavarske europskim sredstvima, koji bi u budućnosti mogao prevoziti i vodik”, rekao je premijer Plenković novinarima. Istakao je kako se povećava kapacitet LNG-a i to sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina, što je dvostruko više od hrvatskih potreba.

Plenković je ocijenio sastanak s Nehammerom “izvrsnim”. Za bilateralne odnose Hrvatske i Austrije je rekao da su “prijateljski, kvalitetni i sadržajni”. Austrijski kancelar Nehammer je naglasio kako Austriju i Hrvatsku povezuje duboko i višegodišnje prijateljstvo te da su iza dvije zemlje već 30 godina bilateralnih odnosa. Iz svega onoga što se je danas moglo čuti u Beču evidentan je visoki stupanj suglasja između prijateljske Hrvatske i Austrije ne samo o bilateralnim nego i u ocjenama o pojedinim međunarodno relevantnim pitanjima.

VIDEO Premijer Andrej Plenković se osvrnuo na situaciju oko suspenzije Schengena

Ključne riječi

Komentara 4

GO
goran2hr
12:17 21.10.2023.

Nakon onih čuda što Austrijanci izvode po Bleiburgu (zabrana obilježavanja, uklanjanje hrvatskog grba, otimanje nekretnine - polja koje su kupili Hrvati), ondosi nisu i ne mogu biti "sjajni". A što se tiče "ulaganja", Hrvatska je za Austriju "El-dorado" i tome bi se trebalo stati na rep i stopirati to, dok se Austrijanci ne unormale i odnosi zaista postanu - sjajni. Jedino ako Plenkoviću i HDZ-u odgovara to kako se Austrijanci prema Hrvatima ponašaju - pa je to za njih zaista - "Sjajno"?!

ČE
četvrti
22:20 21.10.2023.

Odnos Austrije prema Hrvatskoj i Austrijanaca prema Hrvatima je na više nivoa ponižavajući za Hrvatsku, odn. Hrvate. Ali već je izgleda postalo uobičajeno da Plenković takve stvari apstrahira, odnosno da ih ne zamjećuje jer mu nisu važni. Krajnje je vrijeme da obrati pozornost i na tu izuzetno važnu dimenziju politike i ekonomije (i to ne samo u odnosima s Austrijom), pogotovo ako želi izboriti i treći mandat na čelu Vlade.

Avatar barba_arba
barba_arba
23:54 21.10.2023.

Oče li netko platit postratnu odštetu za sve ono ča je od 1995 do 2008 pokradeno sa strane naših prijatelja.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije