Među tridesetak japanskih tvrtki s čijim se čelnicima u Tokiju sastao hrvatski premijer Milanović, našla se i moćna kompanija Marubeni, strateški partner HEP-a za gradnju termoelektrane Plomin C. Marubeni godišnje ostvaruje 30-ak milijardi američkih dolara prihoda i oko dvije milijarde dolara dobiti, a u ožujku ga je HEP predstavio kao "ekskluzivnog" pregovarača s kojim dogovara gradnju termoelektrane čija se vrijednost procjenjuje na milijardu eura, odnosno 7,5 milijarde kuna. Završe li pregovori pozitivno, na jesen bi Milanovićeva vlada mogla staviti potpise na najveću stranu investiciju u 25 godina hrvatske države. U izjavi nakon sastanka s japanskim premijerom Shinzom Abeom, Milanović je rekao da "Japan nije bio dovoljno prisutan u Hrvatskoj, ali da se sada, kad se očekuju odluke iz Bruxellesa o planiranom ulaganju u hrvatski energetski sektor, nada povoljnome ishodu."
To je posao za premijera
Iz Bruxellesa se, zapravo, očekuje zeleno svjetlo na dio ugovora koji se odnosi na visinu cijene struje iz Plomina C po kojoj će je HEP otkupljivati od japanskog investitora. Koja će to cijena biti nije objavljeno, ali aktivisti Greenpeacea već su u listopadu prošle godine upozorili da će kilovati Marubenijeve struje biti "dvostruko skuplji od one koja se može nabaviti na tržištu". Europska komisija, ustvari, provjerava uklapa li se japansko-hrvatski dogovor u europska pravila o tržišnim potporama i subvencijama, a Milanovićeva izjava da se "nada povoljnome ishodu" kao i njegov put u Japan mogli bi biti znak da se cijeli posao uspješno privodi kraju.
Dužnosnička putovanja izvan granica zemlje predmet su velikih polemika pa i prigovaranja, no upućeniji u značaj političke diplomacije kažu da je Milanovićev put u Japan bio i potreban i koristan.
– Poslovna i politička kultura u Aziji je drukčija nego kod nas, ondje se ne gleda samo tvrtka s kojom se surađuje nego i to koliko je uređena država iz koje dolazi. Posjetom premijera nekoj drugoj azijskoj državi pokazuje se autoritet vlasti – komentira bivši hrvatski diplomat u Japanu i novinar Željko Ivanković. On ističe da Hrvatska podcjenjuje značaj Azije za poslovne kontakte te smatra da bismo trebali imati svog predstavnika i u Južnoj Koreji, koja je iznimno zanimljiva za biznis te da je za sve ozbiljnije poslovne kontakte važna prisutnost osobe koja zastupa državu. Poznati košarkaški trener Željko Pavličević, koji već desetak godina živi i radi u Japanu, kaže da se i u Japanu i u Koreji nalazi ogroman potencijal i bilo bi dobro da se te veze pojačaju.
– Mi smo za njih sa svoja četiri milijuna stanovnika “butik-ekonomija”. Japanci cijene prirodu, čuli su za nas i zato nam dolazi sve više turista – ističe Pavličević i savjetuje svima koji bi poslovali s tim dijelom svijeta velikih mogućnosti da se dobro pripreme za svaki posao.
– Japanci pozitivno pristupaju poslu. Kad sam radio u veleposlanstvu, u posjetu je bio naš pomoćnik ministra koji se zanimao za jednu građevinsku tvrtku. Kad smo je posjetili, dočekalo nas je 40 menadžera koji su tvrtku predstavili do detalja – govori Ivanković.
Prednost turizmu i energetici
Investicije su u izbornoj godini u fokusu Milanovićeve vlade, kod čega prednjače ulaganja u turizam i energetiku, no do kraja godine očekuju se i drugi potezi koji bi trebali omekšati srca birača. Tako je ministar Mrsić najavio da će radnicima tvrtki koje su u blokadi država isplatiti tri zajamčena minimalca prije nego što nad njima pokrene stečaj, a Milanović je neku večer u televizijskom nastupu na HTV-u opet pozvao banke na dogovor te prvi put spomenuo mogućnost protezanja zamrzavanja tečaja švicarskog franka i nakon veljače 2016., ako, dakako, dobije drugi mandat. Tečaj će, kaže, ostati zamrznut jer banke ne pokazuju entuzijazam da se to pitanje riješi.
– Nećemo odustati od toga. To jamčim hrvatskih građanima, banke neće zbog toga propasti jer su dobro kapitalizirane i sigurne. Banke se ponašaju po logici "tko je jači", a nisu motivirane da traže rješenje – rekao je Milanović napomenuvši: "Dok sam ja premijer, tečaj franka ostaje zamrznut."
>>Zoran Milanović: Ne dam, brate, da me žene za te kamate
>>'Širenje HEP-a, Plomin C i novi izvori nafte i plina dižu BDP i do 4 posto'
E, baš me zanima po kojoj će cijeni HEP otkupljivati cijenu struje od Marubenija iz Plomina C, dali će ta cijena biti 2 puta ili 3 puta skuplja od cijene po kojoj HEP prodaje struju Slovencima :)))