Šume su naši ključni saveznici u borbi protiv klimatskih promjena. One nam pomažu u hlađenju planeta, apsorbiraju ugljični dioksid, reguliraju vodu u atmosferi, utječu na plodnost tla, stabiliziraju klimu. Šume su dom za čak 70 posto kopnenih životinja i biljnih vrsta. Unatoč tome, šume se i dalje prekomjerno krče i eksploatiraju. Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), zbog krčenja između 1990. i 2020. nestalo je 420 milijuna hektara šuma, što je područje veličine Europske unije.
Ovi procesi najvećim se dijelom odvijaju na području tri najveće prašume: Amazone (Južna Amerika), Konga (Središnja Afrika) i jugoistočne Azije. Najnoviji podaci pokazuju da je samo prošle godine izgubljeno 6,37 milijuna hektara šuma, što ukazuje na to da globalni napori za smanjenjem devastacije znatno zaostaju za predviđenim. Situacija nije puno bolja ni u Hrvatskoj. Za razliku od većine drugih europskih zemalja, Hrvatska ima sreću da je velik dio njezina teritorija prekriven šumom. Najveći dio tog prirodnog bogatstva u državnom je vlasništvu. Nažalost, prema nekim podacima, u našoj je zemlji u razdoblju od 2015. do 2020. godine krčeno prosječno 14.000 hektara šuma godišnje. To znači da se svakih desetak minuta gubi površina šume veličine nogometnog igrališta.
Posljedice krčenja šuma su dalekosežne i razorne. Osim gubitka prirodnog staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, krčenje šuma dovodi do erozije tla, poremećaja hidrološkog ciklusa i klimatskih promjena. Šume, poznate kao "pluća Zemlje", apsorbiraju ugljični dioksid i oslobađaju kisik, što je od vitalnog značaja za održavanje zdravog planeta. Isto tako, pomažu u hlađenju planeta. Šume smanjuju zagrijavanje isparavanjem vode preko lišća, utječući na bolju stabilizaciju klime bez velikih razlika. Nažalost, problem krčenja šuma ne dobiva adekvatnu pažnju javnosti. Vlade i adležne institucije ne poduzimaju dovoljne korake za sprječavanje eksploatacije. No, postoje i optimistični signali. Mnoge nevladine organizacije i aktivisti bore se za očuvanje šuma i podizanje svijesti o ovoj gorućoj temi.
Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) iz Zagreba i Brodsko ekološko društvo organiziraju brojne akcije i projekte kojima žele ukazati na ovaj problem i ujedno educirati građane što svatko od nas može učiniti u zaštiti šuma. - Brojne su usluge na planu zaštite ekosustava koje nam daju šume. Ne radi se samo o borbi protiv klimatskih promjena, nego je to i pročišćavanje zraka, utjecaj na plodnost tla, omogućavanje biološke raznolikosti, hlađenje u gradovima... Dakle, postoji milijun stvari. Nas podrugljivo znaju nazivati "oni koji grle drveće" ili "treehuggers", a ja na to odgovaram pa tko ga ne bi grlio, uz sve što ono za nas radi. Kada rekreativno idete u šume, imate stvarno dobre strane koje idu izvan ovih statistika o kojima govorimo – kaže Iris Beneš, predsjednica Brodskog ekološkog društva.
VEZANI ČLANCI:
Društvo za oblikovanje održivog razvoja je nacionalni koordinator Europskog klimatskog pakta u Hrvatskoj. Riječ je zapravo o projektu Europske komisije koji povezuje građane s prilikama, ali i izazovima zelene tranzicije. Udruga kroz ovaj projekt potiče suradnju stručnjaka i organizacija koje se bave klimatskim politikama te organizira radionice, predavanja i aktivnosti za uključivanje građana, čime doprinosi ostvarivanju ciljeva Europskog zelenog plana. - Želimo podignuti svijest građana o klimatskim promjenama i o tome kako one utječu na naš svakodnevni život, pružiti informacije o politikama u borbi protiv klimatskih promjena i ostalim inicijativama Europske unije te potaknuti na djelovanje građane kroz svakodnevne aktivnosti. Glavni akteri u toj inicijativi su veleposlanici pakta. Oni svojim primjerima i znanjem motiviraju zajednice i nas koji organiziramo aktivnosti za građane - kaže Matija Epert, stručni suradnik u DOOR-u.
Iako se na planu borbe protiv klimatskih promjena ljudi većinom osjećaju bespomoćno, svatko od nas ima svoju ulogu u zaštiti šuma. Možemo se bolje informirati, donacijama ili aktivnim uključivanjem u rad podržati nevladine organizacije koje se bore za očuvanje šuma, saditi stabla, smanjiti potrošnju papura, kupovati proizvode s FSC certifikatom koji garantira da drvo potječe iz održivih šuma. - Drveće je osobito važno u gradovima, jer smanjuje temperaturu ljeti. To posebno dolazi do izražaja u današnje vrijeme, kada imamo velike vrućine i toplinske urbane otoke. U sjeni drveća temperatura se u jednoj ulici može smanjiti i do desetak stupnjeva. Istaknuo bi i nešto što se inače rijetko spominje, a to je da šume smanjuju buku - ističe Epert. Zaštita šuma je od vitalne važnosti za opstanak našeg planeta. Krčenje šuma ima dugotrajne negativne posljedice na prirodu, ekosustave i ljude. Promicanje održivih praksi, zaustavljanje prekomjerne sječe šuma i ulaganje u obnovu i zaštitu ključni su koraci prema očuvanju okoliša i stvaranju održive budućnosti.
Više sličnih tema potražite na portalu Rezolucije Zemlja!
>>FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će najpopularnije hrvatske destinacije izgledati za 100 godina. Plitvička jezera su nestvarna>>
