– Hrvatska je država koja ima najniže trošarine na goriva u EU – opravdao je ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade 18. srpnja odluku o povećanju trošarina na benzin za 20 lipa. U međuvremenu je Vlada još jednom, za deset lipa, podigla trošarine na gorivo, a od početka iduće godine očekuju nas daljnja poskupljenja.
Dodatna poskupljenja
Zastrašujući deficit od 17,4 milijarde kuna koji nas čeka iduće godine ministar financija planira ublažavati i ponovnim dizanjem trošarina na goriva. Linić je u četvrtak najavio da će trošarine na benzin podići početkom iduće godine, da će tako u proračun ubrizgati dodatnih 230 milijuna, a taj nepopularan potez opravdao je tvrdnjom da trošarine na benzine i dizele u Hrvatskoj spadaju u najniže u EU.
No, njegove su tvrdnje svakim novim podizanjem trošarina sve dalje od istine. Prema službenim podacima Europske komisije iz srpnja, dakle prije posljednjih povećanja trošarina, čak 11 zemalja imalo je manje porezno opterećenje na benzine. Dok je u Hrvatskoj udio poreza i trošarina u maloprodajnoj cijeni benzina (eurosuper 95) u srpnju iznosio 51 posto, u većini zemalja "nove Europe" to je opterećenje bilo manje.
Primjerice, u Poljskoj i Estoniji, zemljama s kojima se možemo uspoređivati, ukupni udio trošarina i poreza u maloprodajnoj cijeni eurosupera iznosio je 48 posto. Najmanji udio trošarina i poreza u cijeni benzina ima Rumunjska (44 posto), a najveći Nizozemska (60 posto). Prosjek svih 28 zemalja članica EU iznosi 56 posto. Nije teško zaključiti da će Hrvatska nakon 1. siječnja 2014. i daljnjih podizanja trošarina po ukupnom poreznom opterećenju na benzine dostići europski prosjek, ali i prestići neke od najbogatijih zemalja poput Austrije, gdje država uzme 51 posto od svake litre prodanog benzina.
Koliko su tvrdnje ministra financija o niskim trošarinama promašene dobro oslikava i podatak da se Hrvatska po prosječnoj neto plaći nalazi na 21. mjestu (od 28 članica EU), isto mjesto dijeli s Ciprom i po cijeni litre eurosupera 95 (1,42 eura), a na istom mjestu se nalazi i na ljestvici zemalja poredanih po količini benzina koje se mogu kupiti za prosječnu plaću (516 litara), pa bi stoga Hrvatska trebala biti na istom mjestu i po poreznom opterećenju u cijeni goriva. Ali po tom kriteriju nalazimo se na relativno visokom 16. mjestu koje dijelimo s Austrijom – zemljom u kojoj se za prosječnu plaću može kupiti 1310 litara eurosupera, dakle dva i pol puta više nego kod nas. Dakle, ako se iznos trošarina koje hrvatski vozači plaćaju u cijeni benzina stavi u kontekst njihovih primanja te iznimno visokog PDV-a, evidentno je da su ta davanja već danas među najvećima u Europskoj uniji. S druge strane, vjerovati je da bi cijena benzina u Hrvatskoj, uz toliko porezno opterećenje, bila i viša kad je ne bi regulirala država.
Marže sve manje
Kako su tijekom protekle godine rasle trošarine, taj rast dijelom je kompenziran i kroz smanjenje marži, a to je pak utjecalo na profitabilnost naftnih tvrtki. Primjerice, austrijski OMV, treći najveći lanac benzinskih postaja u nas, lani je zabilježio dobit prije oporezivanja od samo 1 posto, što je bio i jedan od glavnih razloga zbog kojeg se tvrtka odlučila povući s ovog tržišta.
>>Vlada povećala trošarine na benzin za 10 lipa po litri
