POKRAJINSKI IZBORI

Pobjeda narodnjaka, veliki uspjeh ultradesnice u Vorarlbergu u Austriji

Austrian far-right leader Kickl holds press conference on coalition talks
LISA LEUTNER/REUTERS
13.10.2024.
u 17:33

Prema prvim izlaznim projekcijama objavljenim na austrijskoj televiziji ORF danas oko 15 sati, austrijska Narodna stranka (ÖVP) je na današnjim pokrajinskim izborima u Vorarlbergu izborni pobjednik s 38,9 posto glasova birača. To je nešto lošiji rezultat nego prije pet godina, kada je osvojila 4,6 posto glasova više. Međutim, narodnjacima je, unatoč gubitku glasova, uspjelo sačuvati vlast u Vorarlbergu, na izborima koje je obilježio ponovni uzlet ultradesnice (FPÖ).

Nakon što je pretprošle nedjelje na parlamentarnim izborima austrijska krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) na čelu s kontroverznim populistom Herbertom Kicklom svojom izbornom pobjedom izazvala politički potres u Austriji, potisnuvši vladajuću Narodnu stranku (ÖVP) kancelara Karla Nehammera na drugo mjesto, sve oči austrijske javnosti danas su bile uprte na izbore u pokrajini Vorarlberg

S pitanjem hoće li Kicklovi krajnji desničari trijumfirati i na pokrajinskoj razini? I to u ovo škakljivo vrijeme kada se još čeka odluka austrijskog predsjednika Alexandera Van der Bellena, kome će na saveznoj razini povjeriti mandat za sastav nove Vlade.

Prema prvim  izlaznim projekcijama objavljenim na austrijskoj televiziji ORF danas oko 15 sati,  austrijska Narodna stranka (ÖVP) je na današnjim pokrajinskim izborima u Vorarlbergu izborni pobjednik s 38,9 posto glasova birača. To je nešto lošiji rezultat nego prije pet godina, kada je osvojila 4,6 posto glasova više. Međutim, narodnjacima je, unatoč gubitku glasova, uspjelo sačuvati vlast u Vorarlbergu, na izborima koje je obilježio ponovni uzlet ultradesnice (FPÖ).

Vorarlberg s nešto više od 271.000 birača, ovako je glasao: 1. Narodna stranka (ÖVP) 38,9 posto (- 4,6 posto), 2. Krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) 27,6 posto (+ 13,7 posto),  3. Zeleni 12,5 posto (- 6,3 posto), 4. Socijaldemokratska stranka (SPÖ) 8,9 posto (- 0,6 posto) i Neos 8,9 posto (+ 0,4 posto). Preostale četiri male stranke nisu prešle izborni prag od pet posto.

Preračunato u mandate, narodnjaci (ÖVP) će imati 15 mandata u Pokrajinskom parlamentu (- 2), krajnji desničari (FPÖ) 10 mandata ( + 5), Zeleni 5 mandata ( - 2), socijaldemokrati 3 mandata (- 1) i Neos 3 mandata, koliko je i dosad imao.

Dosad je na vlasti bila koalicija narodnjaka (ÖVP) i Zelenih. Međutim, nedjeljni rezultat potvrđuje stalni porast, u ovom slučaju uzlet popularnosti krajnje desnog FPÖ-a u među biračima u austrijskoj pokrajini Vorarlberg s programom koji je sve stroži prema useljenicima, islamu i stalnim poskupljenjima u zemlji.

Kako ističu politolozi, krajnje desni FPÖ svojim populizmom i ksenofobijom najveći broj glasova osvaja ne samo u siromašnim gradskim četvrtima, koja su inače bila izborna baza socijaldemokrata nego i u redovima vladajućih narodnjaka (ÖVP) i Zelenih, kako na saveznoj tako i na pokrajinskoj razini.

U svakom slučaju u izbornom taboru narodnjaka, mnogi danas lakše dišu. Ono što je sada u žiži pokrajinske javnosti, barem kako navode mediji, je pitanje hoće li narodnjaci (ÖVP) obnoviti koaliciju s trećeplasiranim Zelenima, ili će učiniti preokret i krajnje desnim slobodnjacima (FPÖ), sada drugoj najjačoj političkoj sili u pokrajini Vorarlberg, ponuditi da s njima sastave vladajuću koaliciju.

Odgovor na to pitanje, očekuje se uskoro . Međutim, ono što je već poznato je da narodnjak Markus Wallner i dalje ostaje na čelu Vorarlberga, kao pokrajinski poglavar.

Komentara 2

Avatar barba_barba
barba_barba
20:34 13.10.2024.

Znači tih +13 dolazi uglavnom iz tabora Zelenih

HA
Halloween2024
21:59 13.10.2024.

Tzv. zamjena i promjena stanovništva se ubrzava i desnica nema velike šanse za pobjedu. Polako se liberalizira i katolička Poljska, a Orban nije vječan, svi rade na tome da ode što prije. Što brže miješanje stanovništva , iseljavanje i useljavanje unutar EU, a uslijed slobodnog protoka radne snage , razbijanje čvrstih nacionalističkih i tradicionalističkih korijena pospješuje stvaranje zajedničkog europskog identiteta. To je legitimna politika koja se donekle provodi u dijelu EU . Nacionalni identitet, tradicija i vjera "stare" Europe je u opadanju. To nikakva desnica ne može preko noći promijeniti. Većina mladih ima druge prioritete u životu. To nije nacionalizam, ksenofobija, rasizam, već novac, seksualna sloboda i sklonost različitostima i radoznalost, odnosno verbalna borba protiv diktatorskih režima na istoku. Može li se EU i njeni narodi raspasti i okrenuti nacionalizmu i ksenofobiji? Teško, ali nikad se ne zna, budućnost je čudna biljka.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije