Ocean Cleanup

Počeo projekt čišćenja oceana koji je osmislio nizozemski Hrvat

Foto: theoceancleanup.com
1/4
09.09.2018.
u 17:32

Bit će to prvi pokušaj čišćenja gomile smeća u kojoj se prema procjenama nalazi čak 1,8 trilijuna komada plastičnog otpada, kaže 24-godišnji Nizozemac hrvatskog porijekla, utemeljitelj i direktor Ocean Cleanupa

Brod koji za sobom vuče duge plastične cijevi ispunjene zrakom čija je svrha počistiti oceane od plastičnog smeća, isplovio je u subotu iz San Francisca u pokusnu vožnju prije nego što nastavi plovidbu prema velikoj nakupini otpada (GPGP) u Tihome oceanu koja se prostire na gotovo milijun četvornih kilometara. 

Cilj ambicioznog projekta koji se odvija pod nadzorom nizozemske neprofitne organizacije Ocean Cleanup je u predstojećih pet godina isprazniti polovinu GPGP-a (The Great Pacific Garbage Patch) ili oko 40.000 tona. 

Oceanograf i voditelj projekta Laurent Lebreton potvrđuje da se u gomili pacifičkog otpada nalazi oko 80.000 tona smeća. 

Nakon petogodišnjih priprema i obavljenih pokusa "stigao je vrhunac naših napora", rekao je uzbuđeno 24-godišnji Boyan Slat, Nizozemac hrvatskog porijekla koji je osmislio sustav za čišćenje. On je utemeljitelj i direktor Ocean Cleanupa. 

Kazao je da će to biti prvi pokušaj čišćenja gomile smeća otkrivene 1997. u kojoj se prema procjenama nalazi čak 1,8 trilijuna komada plastičnog otpada. Većinom je riječ o otpadu koji u more stiže iz rijeka, ali i ribarskoj i nautičkoj opremi poput dijelova mreža i užadi. 

Foto: The Ocean Cleanup

Nakupine smeća se, kaže Lebreton, ondje nakupljaju još od pedesetih godina prošlog stoljeća. 

Kako sustav funkcionira?

Brod Maersk Launcher za sobom vuče goleme plutajuće cijevi ispunjene zrakom i duge oko 600 metara, koje čine najveću dosad napravljenu barijeru na moru nazvanu System 001.

Zmijolika barijera će se formirati u obliku potkove i slobodno plutati nošena morskim strujama i vjetrovima. Na cijevi se u dubinu nastavlja pregrada duga oko tri metra pa će se otpad zadržavati unutar "potkove", a ribe i ostale morske životinje moći će nesmetano plivati oceanom. 

 

Pošto se otpad 'zgusne' u kompaktnu masu po njega će stići brod koji će ga prikupiti i odvesti na reciklažu. Brodovi bi prikupljeni otpad trebali odvoziti svakih šest do osam tjedana. 

U svjetska mora godišnje se baci 8 milijuna tona plastike

Plastični predmeti godišnje ubiju i do 100.000 kitova, dupina i tuljana koji ih progutaju misleći da je hrana. U posljednje vrijeme pronalazi se i sve više uginulih ptica čiji su želuci ispunjeni plastikom.

Morska stvorenja i ptice često jedu odbačenu plastiku no na koncu umru od gladi jer zapravo nisu siti. Drugi se zapetljaju u mreže iz kojih ne mogu pobjeći pa se često uguše. Svake godine u svjetska se mora baci oko 8 milijuna tona plastike.

"Želimo se uvjeriti u to da sve ovo funkcionira i za nekoliko mjeseci ugledati prve komade plastičnog otpada u luci, što će značiti da je tehnologija ispravna", kazao je Slat za AFP. 

Foto: theoceancleanup.com

Dodaje kako će uspjeh pokusnog isplovljavanja značiti da će se u dogledno vrijeme u čišćenje oceana moći poslati čitava flota sa šezdesetak sustava za čišćenje.

 

>> Pogledajte maketa prve hrvatske podmornice koja će se uskoro graditi

Komentara 18

MA
Maro
19:34 09.09.2018.

Držim fige da uspije iako nije ideja da čistimo stalno svoja sr*a već da ga ne stvaramo...jednostavno sve što se proizvede na svijetu od plastike treba biti biorazgradivo u nekom razumnom roku

Avatar Mica Trofrtaljka
Mica Trofrtaljka
23:24 09.09.2018.

Trebali su to moji sredit em se razume u smeće em su dobri u vodi i bazenima ?

RI
rightside
17:41 09.09.2018.

a ko bi nego hrvat..)) nece valjda neki srbin.. oni se oslanjaju na "pravilo sluzbe" jer tamo je jna sve napisala,,a ako ne pise nevazno je za drzavu,,)))))

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije