Udruga Franak na Zrinjevcu u Zagrebu upravo održava prosvjed s kojega će Vrhovnom sudu poručiti kako je krajnje vrijeme za odluke o krucijalnim pravnim shvaćanjima koje se tiču 55.000 obitelji s konvertiranim kreditima, te da se mora hitno donijeti i pravna shvaćanje o ništetnosti cijelih ugovora s ništetnom valutnom klauzulom i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom koja se tiče 125.000 obitelji koje su imale kredite u švicarskim francima.
Na prosvjedu će biti i koordinatorica Možemo! i predsjednica Kluba zeleno lijevog bloka u Hrvatskom Saboru, Sandra Benčić, te predsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji je podržao prosvjed. Osim njih, okupilo se nekoliko stotina ljudi iz svih većih hrvatskih gradova. Atmosfera je užarena, uz česte zvižduke i povike.
- Gledamo svoju djecu. Gledamo kako rastu i postaju ljudi, a naši životi prolaze dok vraćamo nezakonite i ništetne kredite - izjavila je jedna govornica na sveopće odobravanje okupljenih. I Goran Aleksić iz Udruge Franak održao je govor koji se povremeno prekidao zvižducima odobravanja i skandiranjem.
- Danas smo ovdje jer Vrhovni sud nije obavio svoju Ustavnu zadaću - započeo je. - Sedam godina nakon konverzije, gotovo pet godina nakon pravomoćne presude u slučaju Franak, 75 dana prije zastare potraživanja, mi i dalje nemamo pravnu sigurnost - dodao je, na što su se iz publike prolomili uzvici 'Sramota, sramota', s kojima se složio i sam Aleksić.
- Šest sudaca Vrhovnog suda ne razumiju ni hrvatsko niti pravo Unije, četiri suca nisu ni u što sigurni, a dvoje sudaca su se izuzeli iz suđenja, čime su odlučili da neće obavljati svoju Ustavnu dužnost - rekao je, izazvavši novi val skandiranja. - Ne znamo kada će biti nova sjednica na kojoj se mora odlučiti o pravima potrošača. 55.000 hrvatskih obitelji sucima Vrhovnog suda, izgleda, ne znače ništa. Odugovlačenjem se želi postići nečasni cilj; što manje tužbi kako sudovi ne bi bili previše zaposleni i kako bi bankama ostalo što više novaca - ocijenio je.
- Vlada RH je sudu EU dala lažno očitovanje i izrekla gnjusnu laž da su se potrošači konverzijom odrekli svojih potraživanja - kazao je, na što su građani počeli vikati "lopovi, lopovi", a pridružio im se i Aleksić.
Kredit u švicarskim francima zakomplicirao je život Jasmini iz Zagreba. Iako ga je otplatila, smatra da je previše platila te da joj se određeni iznos treba vratiti. - Nisam imala tragičnu sudbinu, ali nije mi bilo drago plaćati tako velike rate i da mi obitelj nije pomogla mislim da ne bih izdržala na dulje staze - rekla nam je.
- Što da kažem, prva rata je bila 4700 kuna koji sam jedva dobio kredit, da bi s divljanjem kamata švicarca došla na 8700, a plaća je ostala kakva je. Pretvorbu sam potpisao samo da smanjim rate da mogu toliko - koliko živjeti. Podnio sam tužbu prije četiri godine, čekam da dođe na red na nekom sudu - komentirao je Zoran iz Zagreba.
Udruga Franak uputila je, dan prije prosvjeda koji se održava sutra na zagrebačkom Zrinjevcu od 12 sati, prosvjedne zahtjeve Vrhovnom sudu RH, Vladi RH i Hrvatskom saboru te prosvjednu notu Hrvatskoj narodnoj banci. Od Vrhovnog suda UF traži da u roku od 15 dana od 1. travnja 2023. donese odluke:
1. O ništetnosti ugovora s ništetnom valutnom klauzulom i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom.
2. O pravu na puno obeštećenje svih potrošača s konvertiranim kreditima na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/15).
Traže i da Vlada predloži u hitnoj proceduri te da Hrvatski sabor izglasa u adekvatnim zakonskim aktima:
1. Produljenje roka zastare potraživanja do 31. prosinca 2024. za sve potrošačke kredite s valutnom klauzulom CHF koji su obuhvaćeni kolektivnom sudskom presudom u slučaju franak. Uslijed pravne nesigurnosti koju je uzrokovao Vrhovni sud RH mnogi potrošači nisu tužili na vrijeme i zanemarili su svoja prava, zbog straha od neuspjeha na sudovima. Zbog toga je potrebno produljiti rokove zastare potraživanja koji sada teku do 14. lipnja 2023. po svim pojedinačnim tužbama koje se temelje na kolektivnoj sudskoj presudi.
2. Oslobađanje od sudskih pristojbi te troškova vještačenja svih potrošača koji su obuhvaćeni kolektivnom sudskom presudom u tzv. slučaju franak.
Hrvatskoj narodnoj banci upućuju prosvjednu notu s obrazloženjem:
1. Zbog toga jer je HNB neaktivno svojim svjesnim i namjernim nečinjenjem pogodovao bankama u višegodišnjem pljačkanju hrvatskih potrošača ugovaranjem i primjenom ništetnih ugovornih odredaba o promjenjivim kamatnim stopama. Banke su ugovarale sve do 2013. ništetne ugovorne odredbe o promjeni kamatne stope odlukom vjerovnika, i to u svim vrstama i valutama potrošačkih ugovora o kreditu. HNB u tome ima ulogu subjekta koji unatoč činjenici da je regulator i nadziratelj rada banaka, nije učinio ništa u sprječavanju dugogodišnje nepoštene, nesavjesne i nezakonite poslovne prakse banaka, praveći se kao da ga se to uopće ne tiče.
2. Zbog toga jer HNB nije učinio ništa nakon pravomoćnosti kolektivne sudske presude u smjeru preporuke bankama da postupe u skladu s presudom i ponude potrošačima nagodbe, kako potrošači ne bi morali pokretati sudske postupke. HNB je stalno tvrdio kako se radi o pojedinačnim postupcima i različitim ugovornim odnosima, a to je notorna laž. Naime, svi ugovori o kreditu sadrže identične ugovorne odredbe o kojima se nije pregovaralo i koje su uzrokovale neravnotežu prava i obveza na štetu potrošača.
Iz UF-a ističu da je pravomoćna presuda u kolektivnom slučaju franak kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF donesena 14. lipnja 2018. i tada je počeo teći zastarni rok za potraživanja na temelju te ništetnosti koji istječe 14. lipnja 2023. Budući da potrošači s konverzijama sve do danas nisu dobili sudsko utvrđenje pravne sigurnosti za svoje tužbe, prosvjeduju zbog sporosti Vrhovnog suda i zbog nečinjenja HNB-a, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora.
- Tražimo ispred 55.000 potrošača s konvertiranim kreditima da se naš zahtjev Vrhovnom sudu vezano za odluku o punom obeštećenju realizira, a u kontekstu neodržive pravne nesigurnosti da se realiziraju i naši zahtjevi upućeni Vladi i Saboru o zastarama potraživanja te oslobađanju od sudskih pristojbi – ističu te dodaju kako, ispred 125.000 potrošača s ništetnim ugovornim odredbama o glavnom predmetu i cijeni kredita, traže da se konačno riješi na Vrhovnom sudu RH i pitanje ništetnosti cijelih ugovora, također radi pravne sigurnosti u njihovim sudskim postupcima.
- Revizije po tom pitanju su spremne za donošenje odluke već više od godinu dana. Naši zahtjevi su jasni, ostvarivi, i u skladu su s Direktivom 93/13 kao i s velikim brojem presuda Suda Europske unije: C-118/17, C-260/18, C-452/18, C-269/19, C-6/22, i mnoge druge – porućuju iz Udruga Franak.
Kako se ne isplati pohlepa ko je uzeo kredite u eurima nema tih problema