Celibat i unutarcrkvena demokracija dva su zanimljiva pitanja koja je otvorio novoimenovani državni tajnik mons. Pietro Parolin. Zapravo će se, kako se čini, na demokratski način raspraviti o zadržavanju ili ne norme prema kojoj se svećenici obvezatno ne smiju ženiti.
Parolin je u razgovoru za venecuelanski list El Universal govorio i o uvođenju demokratske rasprave unutar Crkve, a što su tražili i kardinali uoči konklave na kojoj je Jorge Bergoglio izabran za papu.
Raspravljati bi se uskoro moglo i o celibatu pogotovo jer ne spada u crkvenu dogmu, a beženstva su se već odrekli u grkokatoličkoj crkvi te anglikanskoj koji su prešli pod rimsko okrilje.
Slobodno izreći svoj stav
Parolin je kazao kako će ta tema biti “veliki izazov za papu” jer se više ne može jednostavno staviti pod tepih te da je “potrebna veća demokracija unutar Crkve”.
– No danas unutar crkvene zajednice postoji više sluha za različita mišljenja, a to je naznačio i papa Franjo kao cilj svoga pontifikata. Dakle zajedničko, kolegijalno upravljanje Crkvom, može se izreći sve na svim razinama, a onda papa donosi odluku – objasnio je državni tajnik Parolin.
Na osnovi toga novog duha koji će papa Franjo poticati u Crkvi može se otvoreno raspravljati i o celibatu. A celibat, dodaje tajnik, nije prošlost.
Unutar Crkve postoje potpuno oprečna mišljenja. Kada su nedavno teolozi iznijeli stav kako kanonski zakon o celibatu nije nedodirljiv, pročelnik Kongregacije za kler kardinal Mauro Piacenza javno ih je napao.
Njegov prethodnik na tome položaju, brazilski kardinal Claudio Hummes, papin veliki prijatelji i savjetnik, bio je otvoreniji prema ukidanju celibata.
Ni Parolin nije za promjenu zakona o celibatu, nego kaže da se sad o njemu može razgovarati, pogotovo ako papa Franjo, uz Božju volju, zaključi da je vrijeme za promjene zbog većeg ujedinjenja Crkve.
Papino zaduženje je donositi odluke za ujedinjenje, a ne razdvajanje Crkve. U tome je, kako je rekao novi državni tajnik, koji će biti Franjina desna ruka, potrebno slijediti “Božju volju i crkvenu povijest”. No, istodobno se ne može ignorirati sadašnjost, dodao je Parolin.
Samo tradicija
Stručnjak za kanonski zakon, kardinal Velasio de Paolis, papin povjerenik za Kristove legionare, kaže kako je “celibat karizma koja je zadržana od prvih stoljeća prikladna svećenstvu, ali pripada praksi, a ne doktrini”. Ističe kako nije “ni heretički ni skandalozno govoriti o tome”.
I za pontifikata Pavla VI., ali i Benedikta XVI. postavljalo se pitanje o celibatu.
– Beženstvo je samo jedna tradicija koja je ostala i poslije Drugog vatikanskog koncila, pape su potvrđivale tu praksu latinske Crkve – kazao je povjesničar i glavni urednik vatikanskog lista Osservatore Romano Giovanni Maria Vian.
U istočnim crkvama zaređuju se i oženjeni, ali biskupi mogu postati samo neoženjeni.
>> Parolin: Celibat nije dogma i o njemu se može raspravljati
