nobelove nagrade

Pod sjenom seks-skandala u vrh se probijaju znanstvena postignuća žena

Nobelova nagrada
Foto: Nobel Media
1/2
12.10.2018.
u 20:23

Od 180 laureata u kemiji dosad je bilo pet žena, od 209 za fiziku samo tri, a od 216 nagrađenih za medicinu samo je 12 nagrada otišlo je znanstvenicama

Malo je dodjela nagrada kojima će svi biti zadovoljni, ali ni nakon jedne ne dižu se širom svijeta toliki valovi kritika kao nakon dodjele Nobelovih nagrada.

Jer, rijetko je koja nagrada tako važna i rijetko koja ovisi o tako malom krugu ljudi kao što je Nobelova nagrada, koja se odabire na Kraljevskoj švedskoj akademiji znanosti, Karolinškom institutu, norveškom parlamentu. Ili Švedskoj akademiji, koja odlučuje o tome tko će dobiti Nobela za literaturu. Ove godine valovi su kritika još viši i zasuli su je i prije proglašenja dobitnika pa Nobelova nagrada za književnost nije ni dodijeljena.

Izbio je, naime, seksualni skandal koji potresa Švedsku akademiju praktično cijele godine. Priča je dobila epilog upravo na dan kada je počelo proglašenje ovogodišnjih laureata. Jean-Claude Arnault, suprug članice Akademije Katarine Frostenson, osuđen je na minimalnu kaznu od dvije godine zatvora zbog silovanja, osuđen je po jednoj točki, po drugoj je oslobođen. I to je preblaga kazna za Arnaulta, koji je sebe volio nazivati 19. članom Akademije jer ga je čak 18 žena optužilo ili za silovanje ili za seksualno uznemiravanje ili fizičko napastovanje, što se sve događalo tijekom 20 godina u Švedskoj i Francuskoj.

Osam ga je žena i tužilo, no samo je jedan slučaj dospio pred suca. Osim tih žena, žrtvom je postala i ovogodišnja Nobelova nagrada za književnost. Jer, u žestokoj debati u vezi s tim slučajem, sedam je od 18 članova napustilo Švedsku akademiju pošto im je kralj Carl Gustaf XVI. to dopustio. Kako sada stvari stoje, sljedeće će se godine dodijeliti dvije Nobelove nagrade za književnost ako se Švedska akademija opet uspije pribrati nakon tako velikog skandala.

Nema oduzimanja nagrada

Idući tjedan još treba dodijeliti Nobelovu nagradu za ekonomiju, a Nobela su za mir, sasvim zasluženo, dobili kongoanski liječnik Denis Mukwege te jezidska aktivistica Nadia Murad. Ali, ono što se znalo jest da lani i preklani nije bilo laureata ženskog spola, ove godine kao i 2015. godine dva. Svjetlana Aksentijevič, bjeloruska novinarka i spisateljica, te Tu Youyou, kineska kemičarka, dobile su 2015. nagrade za literaturu, odnosno medicinu.

Ovogodišnje dvije u trenutku pisanja ovoga teksta poznate laureatkinje imaju dodatnu težinu. Donna Strickland dobila je Nobela za fiziku, 55 godina nakon što je ona posljednji put dodijeljena nekoj znanstvenici, a Frances H. Arnold postala je tek peta žena koja je dobila Nobelovu nagradu za kemiju. To se tumači kao “buđenje” znanstvene zajednice koja je napokon počela prepoznavati zasluge svojih ženskih članica. Donna Strickland, primjerice, i dalje je izvanredna profesorica na svojem Sveučilištu u Waterloou, a stranicu na Wikipediji dobila je tek dva sata nakon što je proglašena laureatkinjom. A omogućila je milijunima u svijetu da progledaju kako treba svojim radom na polju fizike lasera.

Brojke doista izgledaju porazno – od 180 laureata u kemiji pet je žena, od 209 laureata u fizici samo su tri žene, od 216 laureata u medicini 12 je nagrada otišlo znanstvenicama, od 114 nagrađenih u književnosti 14 je spisateljica, od 79 nagrađenih za ekonomiju (bez ove godine) samo je jedna žena, od 104 nagrađena za mir 16 je žena. A u vezi potonje kategorije dogodio se i skandal – ponašanje Aung San Suu Kyi, liderice Mjanmara, u progonu naroda Rohingya u njezinoj zemlji pri čemu su počinjeni brojni i teški ratni zločini.

Foto: Twitter/Screenshot/saville_carliii

A Aung San Suu Kyi dobitnica je Nobelove nagrade za mir 1991. godine, o njoj su snimljeni igrani i dokumentarni filmovi, organizirani koncerti za njezino puštanje iz pritvora u kojem je boravila onda kada se činilo da je autentična ikona mira i demokracije u svijetu. Logično bi bilo da Nobelova fundacija koja je organizator dodjele nagrada reagira na to i izrazi žaljenje zbog ponašanja nekoga tko je dobitkom nagrade zapravo postao njihovim štićenikom. No, ništa od toga. Štoviše, svojim je istupom čelnik fundacije Lars Heikensten dokazao koliko malo spremnosti postoji da se očito dosta sklizak mehanizam iza Nobelovih nagrada promijeni.

– Nema smisla oduzimati nagrade kao reakciju na nešto što se događa nakon što su one dodijeljene jer bi u tom smislu komiteti stalno morali preispitivati svoje odluke – slab je Heikenstenov izgovor. Gore je jedino ono što slijedi.

Foto: Screenshot/Twitter

Među nominiranima i Staljin

– Vidimo kako se ono što ona poduzima u Mjanmaru jako preispituje, a mi uvijek zastupamo ljudska prava, to je jedna od naših temeljnih vrijednosti. Žalostan je nivo njezine odgovornosti. Uvijek će biti Nobelovih laureata koji će nešto počiniti nakon što dobiju nagrade, a što ne smatramo dobrim. To ne možemo izbjeći, rekao bih – rekao je Heikensten pokazujući kako je fundaciji ipak više stalo do vlastitog ugleda nego do toga da učini pravednu stvar.

Uostalom, i Josif Visarionovič Džugašvili Staljin bio je nominiran za Nobelovu nagradu za mir dva puta, 1945. i 1948. godine, zbog zasluga u Drugom svjetskom ratu. Što da je dobio? Bi li se i danas, 65 godina nakon njegove smrti i sa svim detaljnim saznanjima o pokoljima koje je počinio prije, za i nakon Drugog svjetskog rata, Heikensten mogao ovako očitovati? U slučaju malo jačeg medijskog pritiska, vjerojatno ne.

A pritisak već neko vrijeme traje na fundaciju zbog upornog inzistiranja na dodjeli tek triju Nobela u svakoj znanstvenoj kategoriji. I dok ove godine to nije predstavljalo osobit problem jer su se nagrade u fizici, medicini i kemiji dodjeljivale za otkrića ostvarena i prije nekoliko desetljeća, to je prošle godine ipak bio stanovit problem. Jer, u otkriću gravitacijskih valova koje je nagrađeno Nobelom za fiziku, nije sudjelovao ni jedan ni dva znanstvenika, već njih stotinjak. Među njima i naš dr. sc. Damir Buškulić. A Nobel će u svoju vitrinu pospremiti samo trojica znanstvenika. Još je gore s Higgsovim bozonom, u tom otkriću sudjelovalo je više od pet tisuća znanstvenika. I nije bilo jednom da su zbog takvog odlučivanja izbijali skandali.

Stanoviti Ray Damadian 2003. godine čak je objavljivao oglase preko cijele stranice u The New York Timesu, The Washington Postu i Los Angeles Timesu jer se smatrao oštećenim po istoj stvari u dodjeli Nobelove nagrade za medicinu. Ove godine nije bilo oglasa, ali je bilo upitnika. Jer, koliko god je opravdano da nagrada ode za imunoterapiju, pitanje je, barem za neke, je li otišla u prave ruke ili, bolje rečeno, sve prave ruke. Nagrada za medicinu morala je, prema dosta čvrstom mišljenju nekih američkih znanstvenika, otići i dr. Lieping Chenu s Mayo Clinic koji je postigao slične rezultate kao i dr. Tasuku Honjo čak i mjesec dana ranije.

Foto: Nobel Media

Najponosniji Harvard

U Nobelovoj fundaciji kažu da nemaju s tim nikakvih problema, ako se ne može odrediti jedan čovjek, onda će se nagrada dodijeliti za dostignuće gdje se to može. U redu, ali zašto se onda Nobela za mir daje i institucijama te organizacijama? Sve to ovako gledajući izgleda naprosto kao lažiranje povijesti. Pogotovo se to čini točnim kada pogledamo tko sve nije dobio Nobela. Primjerice, nije ga dobio Dimitri Mendeljejev, tvorac periodnog sustava. Mahatma Gandhi nikada nije dobio Nobelovu nagradu za mir. Nikada Nobela nije dobio ni idejni začetnik interneta Tim Berners-Lee iako je pomalo upitno za koje bi ga područje mogao dobiti. Stephen Hawking? Ni on, a i neće jer se Nobelova nagrada ne dodjeljuje postumno.

Oswald Avery nikada nije dobio nagradu za otkriće kako su geni sačinjeni od DNA. Nema tu još puno svjetski poznatih imena, Sigmunda Freuda, Jonasa Salka, pa zašto ne i Edisona ili Tesle. S druge strane, mnogo je laureata koji su nakon nagrade jednostavno nestali ne učinivši više ništa značajno. Dakako, nekoliko je zanimljivih znanstvenica koje je Nobel previdio. Takva je, recimo, Jocelyn Bell Burnell koja je prva detektirala pulsar, Lise Meitner nije dobila Nobelovu nagradu za otkriće nuklearne fisije iako prepiska između nje i fizičara koji jest nagrađen za fisiju, Otta Hahna, ukazuju kako ga je upravo Meitner vodila kroz proces konačne potvrde nuklearne fisije. Imalo je to dosta veze i s činjenicom da je Meitner austrijska Židovka pa je Hahn iz straha nije spomenuo u svom radu.

No, ni u kasnijim nominacijama Meitner nije dobila nagradu. Rijetko ćete vidjeti Nobelovu nagradu u rukama nekog matematičara. Jer se za matematiku ne dodjeljuje kao ni za niz drugih znanstvenih područja.

Pa ako Nobel ima toliko mana, kako to da je izdržao više od stoljeća? Jasno, priče o znanosti uvijek su lijepe, govore o uspjesima.

Primjerice, treći je kat Harvardova Biološkog laboratorija dao čak devet nobelovaca, tri s Harvarda i još šest onih koji su Nobela dobili nakon što su otišli s Harvarda. Deseti je radio na četvrtom katu. Pronađite takvu priču negdje drugdje. Ni jedna nagrada nema takav utjecaj na svijet kao Nobel jer se nagrade dodjeljuju za dostignuća koja su vrhunska u znanosti, ali imaju i izravan učinak na čovječanstvo u cijelosti, čime su nagrade snažno pridonosile približavanju u svijetu, pogotovo kada je posrijedi Nobel za mir.

No, upravo je zato još važnije da se Nobel prilagođava vremenu koje još jednom dolazi u iskušenja za koje se mislilo da ih je svijet porazio bez mogućnosti revanša.

>> Pogledajte koji će vam simptomi otkriti imate li problema sa srcem

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije