Ratifikaciju sporazuma o pristupanju NATO-u ne smijemo pretvoriti u proceduralnu lakrdiju i potvrditi ga običnom većinom, odnosno sa 39 glasova. Pristupanjem savezu prenosimo svoju sudbinu, a ne samo ustavne ovlasti, pa je potrebna dvotrećinska većina. Tim je riječima, u jednom od rijetkih nastupa u Saboru, predsjednik SDP-a Zoran Milanović pozvao većinu da odustane od ratifikacije sporazuma običnom većinom.
Uporište za svoj zahtjev pronašao je u prošlogodišnjem slučaju kada je od Odbora za ustav zatraženo mišljenje treba li sporazum o pravnom položaju vojnika SAD-a u Hrvatskoj prihvatiti dvotrećinskom većinom. Odbor je tada zaključio da nema prepreka da se sporazum prihvati dvotrećinskom većinom te je on tako prihvaćen. Naglasio je kako SDP podržava ratifikaciju i članstvo Hrvatske u NATO-u, ali da se treba poštovati procedura.
Promašeni Milanovićev napad
Iako argumentacija za dvotrećinsku većinu ima svoje uporište, Milanović je u potpuno promašenom napadu na Sanadera pokazao kako ga uopće nije slušao dok je ovaj govorio. Tako je šef oporbe premijeru zamjerio to što nije spomenuo zasluge Račanove vlade za približavanje NATO-u te da nije naveo "neke stvari koje su se događale od 2000. do 2003., poput onih kada je Hrvatska ušla u Partnerstvo za mir ili dobila prvi Akcijski plan za članstvo. No Sanader je petnaestak minuta prije toga upravo o tim stvarima govorio.
- Želim istaknuti i doprinos prijašnjih vlada na našem putu do NATO-a, od onih prvih oblika suradnje s NATO-om tijekom dvedesetih do 2000. kada je Hrvatska primljena u Partnerstvo za mir i 2002. godine kada je Hrvatska ušla u Akcijski plan za članstvo - rekao je premijer u uvodnom izlaganju, prije nego što mu je Milanović zamjerio kako o tome nije govorio.
Lesar jedini protiv
Da bi sporazum trebalo prihvatiti dvotrećinskom većinom smatra i haenesovka Vesna Pusić. IDS-ov Damir Kajin je pak u svom osebujnom stilu pred članovima Parlamentarne skupštine NATO-a, koji su sjedili na galeriji, opisao svoj stav.
- Ja sam jedini koji dvije godine glasuje protiv slanja hrvatskih vojnika u Afganistan jer je i gospodi na galeriji jasno da će ta misija završiti kao i ruska intervencija 1978. - rekao je Kajin i dodao kako bi, da smo bili u NATO-u 1990-ih, ne bi bili svjedoci svoje avanture u BiH.
Jedini zastupnik koji je najavio da će glasovati protiv ratifikacije je nezavisni Dragutin Lesar, ne zato što se protivi članstvu nego zato što smatra da se treba prihvatiti dvotrećinskom većinom, kao i da je trebalo provesti referendum o ulasku u NATO.
'Bombardovanje i avioni'
Da NATO nije samo "avioni i bombardovanje" smatra esdeesesovac Ratko Gajica, koji je uz podršku ratifikaciji naglasio kako Hrvatska još nije postala uređeno društvo u kojem postoji socijalna pravda, vladavina prava i poštovanje prava nacionalnih manjina.
Početak rasprave o ratifikaciji obilježio je lapsus predsjednika Sabora Luke Bebića koji je premijera Ivu Sanadera predstavio kao potpredsjednika Vlade.
- Čuj, Sabor daje povjerenje. Ako kaže predsjednik Sabora tako, ako vi odlučite, to je onda tako - komentirao je Sanader u šali pristupajući govornici.
Prihvaćen Sjevernoatlanstski ugovor
Nakon kraće rasprave, Sabor je sa 119 glasova za i jednim protiv potvrdio Sjevernoatlantski ugovor, što predstavlja pretposljednji korak koji Hrvatska čini na ulasku. Posljednje što mora učiniti da bi postala punopravna članica je dostaviti dokaz o potvrđivanju ugovora kod njegovog depozitara SAD-a u Washingtonu.
Tijekom rasprave oporba je predlagala da se ugovor potvrdi dvotrećinskom većinom, a ne običnom kako je predložila Vlada.
