Napokon će nam zaštititi kuće od Mure, koja nas je već toliko puta
poplavila! Drago nam je da se nastavlja gradnja nasipa, ali nadamo se
da se sve to neće previše oduljiti te da ovo nema veze s izborima, da
samo pokrenu radove, a onda godina ništa.
Jer već predugo čekamo i nemirno spavamo kad se god Mura digne –
ispričali su nam Podturenčani, koji su sa zanimanjem promatrali
ovotjedni početak gradnje nastavka nasipa u Podturnu. Hidroelektra je
postavila kontejnere za nadzornike, a danas će radove i službeno
otvoriti direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić i Ministar vodnoga
gospodarstva Petar Čobanković.
Sve ovisi o novcu
Podturen već ima 1,2 kilometra nasipa, koji ga štiti s istočne i
sjeveroistočne strane, no godinama je ugrožen stari dio naselja na
sjeverozapadu, koji često “pliva”, kao i obližnje romsko naselje
Lončarevo, zapadno od Podturna.
– Počinjemo gradnju 1500 metara nasipa pokraj Podturna, koji će se
vezati na stari nasip, te 800 metara nasipa kod Lončareva – doznali smo
od Zdenka Kereše i Ladislava Grđana iz Centra za obranu od poplava,
koji djeluje u sklopu Hrvatskih voda.
Ove godine, ne bude li prehladno, napravit će se 15 posto nasipa, kažu,
a dalja brzina ovisit će o novcu i materijalu (šljunak i zemlja).
Uglavnom, radovi neće biti gotovi ni sljedeće godine. Na pitanje zašto
se toliko čekalo s nastavkom gradnje nasipa, Kereša odgovara da je
previše mjerodavnih za taj prostor te se zavukla i ekološka studija.
Vodostaj Mure osjetljiv je na kiše i otapanje snijega u Austriji pa
poplave prijete u proljeće, iako je posljednji put kad je Podturen
poplavljen, 2005. godine, bio kolovoz. Nasipi na Muri protežu se sve do
ušća u Dravu, a u najlošijem je stanju onaj nizvodno od željezničkog
mosta pokraj Kotoribe, čijim bi propuštanjem stradala Donja Dubrava. –
Divlje svinje ruju humus na njemu, a lovci trgaju rampe i voze se po
njemu te su ga oslabili. Treba ga što prije ojačati – rekli su u centru.
Parag bi opet plivao
Za zaštitu Kotoribe važno je da je, nakon opasnosti 2005. godine, kad
se voda već prelijevala preko “benta”, ojačan nasip od ušća Trnave do
blizu željezničkog mosta. Prva je crta obrane Kotoribe već na poljima
nakon Goričana. Stariji još pamte 1965. i katastrofalnu poplavu kad se
kotoripskim ulicama plovilo u drvenim koritima, no rijetki znaju da je
te 2005. godine zabilježen povijesni maksimum protoka vode!
Rijeka Drava je zbog sustava hidroelektrana te pragova i proširenja na
starome toku nešto sigurnija, no i ona ima kritična mjesta pokraj
slovenske granice, a to su Svibovec Podravski i, s druge strane obale,
romsko naselje Parag pokraj Trnovca.
Trenutačno se gradi nasip Parag, koji bi napokon trebao zaštititi Rome
uz Dravu, a, iako nedovršen, već je pomogao prije tri tjedna. Starim
tokom Drave umjesto uobičajenih deset prostornih metara vode u sekundi
teklo je 980! Da nije nasipa i stuba na rijeci, kojima je povećana
vodena površina, Parag bi i ovog puta plivao.
Kad bude dovršen, taj nasip spojit će se na nasip koji dolazi od
Gornjega Kuršanca i Pušćina, a pokraj Gornjega Hrašćana trebat će
ojačati staru dionicu nasipa, sagrađenu prije mnogo godina. Kad je o
Svibovcu Podravskom riječ, on ima sedam kilometara nasipa, no za
zaštitu naselja, varaždinskog vodocrpilišta i farmi u 2009. godine
sagradit će se još sedam kilometara do Varaždina, najavljuju u Centru
za obranu od poplava.
ZAŠTITA OD POPLAVA Od Mure i Drave štiti se nasipima, a od Bednje čišćenjem toka
