Šokačka pogača, simbol slavonske žitnice, predstavlja mnogo više od hrane. Ona je priča o zajedništvu, tradiciji i kulturnom nasljeđu. Pripremljena od jednostavnih sastojaka poput brašna, vode i soli, stoljećima je bila neizostavan dio slavonskog stola. Na njoj su odrasle brojne generacije Slavonaca, a svaka pogača nosi okus ljubavi i pažnje onih koji su je pripremali. Šokačka masna pogača nedavno je dobila privremeni status zaštićenog kulturnog dobra na četiri godine.
Pod preventivnom zaštitom
Slavonska pogača peče se od tvrđe umiješanog tijesta, s dodatkom sode bikarbone ili malo kvasca, pa kad se ispeče, odreže se "poklopac", sredina se iskriža na kockice, koje se potom zaliju vrućom mašću i prekriju kuhanom kobasicom, slaninom, suhim svinjskim rebrima ili drugim kuhanim suhim mesom, a onda se poklopi.
Janja Stanišić iz Lužana objašnjava kako u njezinu kraju postoje dvije vrste pogače – uprosnica i masni kolač. U uprosnicu idu samo sol, brašno i voda te se ona mora peći od dva i pol do tri sata, dok se masni kolač pravi s germom, praškom za pecivo ili sodom bikarbonom, a zamasti se slaninom ili čvarcima, tko što ima.
– Odrasla sam u kući u kojoj se pravila slavonska masna pogača. Rado smo je jeli za doručak i za večeru, osobito zimi jer prije nije bilo toliko svinja. Znali smo prepržiti mast pečenice i njome premazati pogaču, jer nije bilo slanine – rekla je Janja.
Zahvaljujući Ženskoj pjevačkoj skupini Vesele Šokice iz Slavonskog Broda, slavonska masna pogača na putu je da postane dio zaštićene nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Osim što smišljaju i pjevaju slavonske bećarce, Vesele Šokice poznate su i po pripremi tradicionalne slavonske pogače. Na inicijativu članica umijeće pripreme ovog tradicionalnog slavonskog jela stavljeno je pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture i medija kao nematerijalno dobro.
POVEZANI ČLANCI:
Kako je istaknuto, slavonska pogača neizostavan je dio tradicijske kuhinje velikog dijela istočne Hrvatske. U recentnoj prošlosti ovo jelo bilo je općeprihvaćeno i rašireno na širem slavonskom području. Iako su potrebna daljnja istraživanja vezana za starost i moguće podrijetlo ovoga jela, iskazi kazivača potvrđuju dulji međugeneracijski kontinuitet u prijenosu ove tradicije koja se stoljećima prenosi s generacije na generaciju. Pred Šokicama je sada zadatak da u sklopu promocije ovog specijaliteta osiguraju trajno priznanje.
– Od početnog recepta naše pogače do danas puno se toga promijenilo. Prije su ljudi živjeli u zajednicama pa su pravili velike pogače, radilo se cijelu noć, trebalo je dugo mijesiti. Priprema se kao i ostalo tijesto s germitajgom, samo uz male dodatke poput sode bikarbone, da dobije onaj svoj štih. Postoji posna pogača, u koju ide samo prženi crveni luk, dok u svečane pogače ide meso. Najsvečanije je kada svekrva ide prositi snaju pa onda nosi tu veliku pogaču sa šunkom i kulinom – kaže Kata Švaganović, predsjednica Ženske pjevačke skupine Vesele Šokice i dodaje:
– Zaštita je važna kako bismo je sačuvali, jer mladi rijetko peku pogaču i ona već polako ide u zaborav. Zato smo pokrenuli inicijativu da se ona promovira i zaštiti, da se o njoj piše i zna, jer othranila je generacije ljudi. To je nešto naše, izvorno šokačko.
Priča o načinu života
Kako bismo je svrstali na službeni popis nematerijalne kulturne baštine Lijepe Naše, pogaču je potrebno promovirati u cijeloj Hrvatskoj, ali i šire. Ovaj slavonski specijalitet predstavljen je tako na Pogača Festu u Slavonskom Brodu. Prvi je to korak u promociji slavonske pogače, odnosno njezina povratka na slavonske stolove, kako u kućanstvima tako i u ugostiteljstvu. Jedna od glavnih poruka festivala bila je istaknuti ljepotu jednostavnosti u pripremi šokačke pogače.
Iako se sastoji samo od osnovnih sastojaka, šokačka pogača u sebi nosi stoljetnu priču o slavonskom načinu života. Upravo ta kombinacija jednostavnosti i bogatstva tradicije učinila ju je neizostavnim dijelom kulturne baštine.
– Moja baka uvijek je spremala pogaču. Otac je bio po terenu, majka je također radila, tako da su mene othranili djed i baka. Stoga meni to jelo nije strano, štoviše obožavam ga. Supruga ga i danas često pravi. U našoj se obitelji pogača prenijela, moja djeca znaju za nju i vole je – rekao je Tomislav Ivić, vlasnik OPG-a "Lipicanac".
>> FOTO Stoji na strmim hridima, a nazivaju je ključem Dalmacije: Njenu ljepotu upoznao je cijeli svijet u popularnoj seriji
