Najmanje 1000 tona šunke i 30 milijuna jaja Hrvati će pojesti samo u uskrsnom tjednu u kojemu će na te i ine tradicionalne delicije potrošiti oko 500 kuna. Trgovci i dobavljači dobro su, naime, procijenili kupovnu moć građana i kroz razne akcije, bez obzira na prethodna poskupljenja, blagdansku su uskrsnu košaricu za četveročlanu obitelj od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka spustili na prošlogodišnju razinu.
Janjad u sivoj zoni
Prema računici Nezavisnih hrvatskih sindikata, uskrsna varka potrajat će samo do poslije blagdana, kada će se na potrošače preliti i viši PDV, koji su trgovci dosad koliko-toliko amortizirali starim zalihama i - prema riječima Krešimira Severa - poskupjele komunalije, prijevoz, gorivo te najave poskupljenja plina i struje. Pokrivenost realne košarice prosječnom plaćom tek je malo veća od 75%, čemu u prilog idu i statistike GIU Croatiastočara. Hrvati su lani potrošili oko 10 tisuća tona manje svih vrsta mesa u odnosu na 2009., pa je i uskrsna potrošnja, računaju, niža za 10-ak posto u odnosu na prijašnje godine, dok se nauštrb skuplje janjetine više konzumira svinjetina.
Nitko ne zna koliko se godišnje zakolje domaće janjadi i jaradi. Lani smo u travnju uvezli gotovo 10 puta više janjetine nego što iznosi prosjek u nekim drugim mjesecima, čak 350 u odnosu na uobičajenih 45 tona, dok smo prijašnjih godina trošili i puno više. U 2007. ukupno smo uvezli 2600 tona janjetine, a lani svega 1250 tona, što najbolje govori da građani mijenjaju navike, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Odojaka se pak tjedno kolje oko 10.300 komada, a u uskrsnom tjednu 16.200, što je 60% više od uobičajenog u prva tri mjeseca, junadi za 10-ak te pura za 15-ak posto. Rolane šunke, plećke, plećke s kosti..., koje su ove godine u prosjeku skuplje 5%, Hrvati će na uskrsno jutro pojesti čak 1100 tona ili 1,1 milijun kilograma, što će biti 10 posto manje nego lani, procjenjuje Bobetić.
Jedino nećemo štedjeti na jajima. Dok u EU za njima ovih dana vape kao za suhim zlatom i zbog nestašice im cijena raste i 400 posto, u nas su ih pune police - i privatnih robnih marki, na koje trgovci lupaju 20, i brendova poput Gale na kojima su trgovačke marže i 50%, kaže Jakov Ćorić, predsjednik uprave Gale, koja domaće tržište godišnje opskrbljuje s oko 50 milijuna jaja.
U EU očajavaju
Sva sreća da smo u proizvodnji jaja samodostatni pa će se, prema procjenama, u uskrsnom mjesecu obojiti, skuhati ili ispeći u kolačima oko 75 milijuna jaja, 25 posto više od prosjeka u drugim mjesecima u godini od oko 60 milijuna komada, doznajemo od Bobetića.
Cijene jaja u nas su u odnosu na preduskrsno razdoblje lanjske godine 2 do 5% više, dok se u EU, otkako je ondje početkom godine zabranjen uzgoj kokoši u baterijskim kavezima, susreću već i s dramatičnim posljedicama na industriju čokolade, keksa i slatkiša. Nakon propasti brojnih peradarnika s kojima se smanjio broj "nehumanih" jaja - pa se i Španjolska, primjerice, od velikog izvoznika pretvorila u uvoznika - zatvaraju se proizvodne linije i ukidaju smjene u tvornicama. Neki su konditori, nakon što su im propali ugovori s dobavljačima, čak prisiljeni jaja kupovati u supermarketima, pa je rast cijena cijelih jaja i jaja u prahu već poskupio proizvode poput keksa ili tjestenine.
U Hrvatskoj nas ista pravila kao u EU čekaju s godinom dana odgode, nakon što pristupimo EU, no neki su se proizvođači poput Gale na to već pripremili. Gala je, tvrdi Ćorić, odabrala model obogaćenih kaveza od tri metra koji joj je donio EU standarde pa kreće i s izvozom 25% proizvodnje u Sloveniju i Grčku.
I tako ce nam - ako nista drugo - porasti kolesterol, masnoca i secer u krvi, hlace postati tijesne.