Budući da je Hrvatska ovisna o uvozu, a kriza uzrokovana koronavirusom ne jenjava, u zagrebačkom Institutu za primijenjenu ekologiju Oikon pokrenuta je inicijativa „Zaorimo naša polja“.
U Hrvatskoj, gdje uvoz potrebnih prehrambenih proizvoda iznosi više od 50 posto, ovo postaje goruća tema u svjetlu očekivanih problema u nadolazećoj ekonomskoj krizi poput smetnji u distribucijskim lancima, nemogućnosti da se zbog društvene distanciranosti poljoprivredni proizvodi prikupe i obrade, problema koji se očekuju u skladištenju proizvoda…Sve su to teme na kojima hrvatsko društvo mora raditi odmah i bez odlaganja kako nam ova poljoprivredna sezona ne bi pobjegla i kako ne bismo imali nestašicu hrane, smatraju iz Oikona.
- Sa željom da u tome pomognemo, odlučili smo upregnuti svoje znanje i kapacitete te učiniti što možemo i što znamo. Okupili smo nekoliko naših odličnih stručnjaka s bogatim iskustvom na području agronomije, ekologije, šumarstva i geoinformatike te zajedno pokrenuli inicijativu pod nazivom „Zaorimo hrvatska polja!“, jer Hrvatska ima velike potencijale, samo ih moramo znati i moći iskoristiti – kazao je Dalibor Hatić, direktor Oikona.
- Kao prvi korak napravili smo preliminarnu prostornu analizu potencijala poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj i identificirali preko 400.000 ha nekorištenog poljoprivrednog zemljišta, koje bi se u razmjerno kratkom roku moglo početi obrađivati ili koristiti za proizvodnje hrane. Nekorišteno je sve ono zemljište koje se može koristiti za poljoprivrednu namjenu, a u zarastanju je ili se ne koristi. U ovim preliminarnim kartiranim površinama nalazi se i minirano zemljište, no sva sumnjiva minska područja ćemo radi sigurnosti izbaciti iz nove detaljne i precizne karte na kojoj već užurbano radimo te očekujemo da će ona kroz desetak dana biti završena - rekao je dr. sc. Vladimir Kušan.
Ako se procijeni da je po glavi stanovnika potreban jedan kvadratni metar oranice dnevno, odnosno da jedan hektar može prehraniti 27 osoba kroz cijelu godinu, prema preliminarnoj računici stručnjaka Oikona na površini od više od 400.000 ha potencijalno bi se moglo prehraniti gotovo 11 milijuna ljudi godišnje!
- Ta brojka je naravno značajno manja jer tu moramo uzeti u obzir da dio zemljišta nije iskoristivo i da ova potencijalno iskoristiva zemljišta nisu jednako plodna, no taj nam je podatak vrlo dobar pokazatelj da Hrvatska itekako ima mogućnosti i potencijal prehraniti ne samo svoje građane već proizvesti hranu i sirovine za izvoz – objašnjava doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dr. sc. Zrinka Mesić iz Oikona, ujedno i profesorica na Veleučilištu u Karlovcu, smatra kako je pokretanje obrađivanja neobrađenog poljoprivrednog zemljišta bitno i za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta.
Iz Oikona poručuju kako svoje karte i sve svoje daljnje analize bez naknade stavljaju na raspolaganje svima u Hrvatskoj koji od njih mogu imati koristi, jedinicama lokalne samouprave, Ministarstvu poljoprivrede, Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ostalim akterima koji su ključni u kreiranju i provedbi poljoprivrednih politika.
- Pozivamo sve koji žele i koji mogu doprinijeti da se čim prije priključe inicijativi „Zaorimo hrvatska polja!“ Svaka kriza je i prilika. Iskoristimo ovu priliku i mobilizirajmo hrvatski poljoprivredni potencijal. Zaorimo hrvatska polja! Posadimo hrvatske vrtove! Uredimo pašnjake i naselimo ih životinjama! Ali djelujmo odmah! – naglasio je Dalibor Hatić.
nema ko svi pobjegli ,u pravu svicarsku