U ovom trenutku u pravnoj državi Hrvatskoj na najvišim položajima sjede dvije osobe kojima je istekao mandat a da nikakvog jakog razloga za to nema! Jedna od njih je sutkinja Ustavnog suda Nevenka Šernhorst, kojoj je osmogodišnji mandat istekao 19. srpnja, ali je unatoč tome i dalje sutkinja, pa je, kako i priliči, raspravljala i o nedavnoj odluci o referendumu. Nedavno izmijenjeni Ustav ipak daje pravnu podlogu za taj neobični produžetak igre, jer je omogućio da u Ustavnom sudu suci sjede 6 mjeseci nakon mandata od osam godina!
Produžni rad sutkinje
Opravdanje za to je što se sad suci biraju dvotrećinskom većinom u Saboru, pa je teško postići dovoljnu podršku za kandidate. Ipak, koliku volju za izbor novog suca Ustavnog suda imaju u saborskoj većini pokazuje i to što je javni poziv za to mjesto raspisan 7. listopada, gotovo tri mjeseca nakon što je Nevenki Šernhorst, koju svrstavaju udesno, istekao mandat. Istaknuti pravnici koji bi mogli biti kandidati za tako važno mjesto imaju 60 dana da se jave na taj poziv, što istječe 7. prosinca, a onda još valja provesti izbor...
Do tada će vjerojatno proći i šestomjesečni produžni rad Nevenke Šernhorst, što istječe 19. siječnja, pa će Ustavni sud ponovno imati prazno mjesto. Manje je poznato da su se u Ustavnom sudu zalagali čak i da taj produljeni mandat nema nikakvo ograničenje, pa bi valjda suci mogli ostajati doživotno, što bi nas zaista dovelo na korejsku razinu...
Drugi je slučaj još drastičniji: na čelu Državnog ureda za reviziju i dalje je Šima Krasić, iako joj je mandat istekao u travnju! U srpnju je primijećen pokušaj da se umjesto Šime Krasić, iza koje je punih 16 godina na čelu tog ureda, pa se približila i devetom desetljeću života, imenuje drugi kandidat, ali to na kraju nije učinjeno. Od saborske službe za odnose s javnošću dobili smo pitijski odgovor na pitanje o položaju glavne državne revizorice: Šima Krasić još nije razriješena, a postupak imenovanja glavnog državnog revizora je u tijeku! U Saboru je tako otkriven najnoviji hrvatski izum: nečiji mandat može trajati, neovisno o zakonu, sve dok ga saborska većina ne razriješi.
– To je potpuno isto kao da netko s ulice dođe i obavlja posao glavnog državnog revizora – kaže profesor Branko Smerdel.
Gdje su veći prekršaji?
U slučaju državnog revizora, nameće se i pitanje kakvu će težinu imati državne revizije obavljene od travnja do izbora novog čelnog čovjeka? Doduše, to je više teoretsko pitanje, jer Državna revizija u svim ovim godinama teško da je u trošenju državnog novca vidjela iole veći prekršaj od knjiženja na krivom kontu. Za razliku od ustavnih sudaca, Zakon o državnoj reviziji kaže samo kako mandat glavnog revizora traje osam godina i nema ni riječi o bilo kakvom produljenju.
Ovu babuskaru pod HITNO na plac da prodaje sir i vrhnje.Bar tako izgleda.