Zdravstvena komisija Poliklinike Medirad – kamo su potkraj prošle godine policajci išli na sistematski pregled – predložila je da se zatraži mišljenje glavnog ravnatelja policije Nikole Miline o ocjeni zdravstvene sposobnosti prema uvjetima radnih mjesta na koja su raspoređena 32 policijska službenika koja nisu zadovoljila na tom pregledu.
Doznajemo da su najčešći razlozi “pada” vid i sluh, a na popisu onih za koje se traži mišljenje su voditelj viši instruktor za opću tjelesnu pripremu i borilačke vještine specijalne policije u Zapovjedništvu specijalne policije, zapovjednik Interventne policije u Policijskoj upravi karlovačkoj, dvojica voditelja osiguranja štićenih osoba u Službi za osiguranje štićenih osoba u Upravi za posebne poslove sigurnosti, dvojica instruktora održavanja zrakoplova u Zrakoplovnoj jedinici u Zapovjedništvu specijalne policije, pomoćnik zapovjednika interventne jedinice policije u Policijskoj upravi krapinsko-zagorskoj, njegov kolega po zvanju u zagrebačkoj policiji, vođa interventne grupe u istoj policijskoj jedinici, vođa interventne grupe u Interventnoj policiji Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, zapovjednik oklopnog odjela u interventnoj policiji Policijske uprave zagrebačke, voditelj za sigurne prethodnice i koordinaciju u Službi za osiguranje štićenih osoba u Upravi za posebne poslove sigurnosti, policijski pregovarač u Antiterorističkoj jedinici Lučko, poslužitelj vodenog topa u Interventnoj policiji zagrebačke uprave...
Zbog njih je prije nekoliko dana iz ureda glavnog ravnatelja policije Nikole Miline odaslan dopis glavnom tajništvu, Upravi za posebne poslove sigurnosti, Upravi policije, policijskim upravama zagrebačkoj, bjelovarsko-bilogorskoj, karlovačkoj, sisačko-moslavačkoj i krapinsko zagorskoj, operativno-komunikacijskom centru policije i zapovjedništvu specijalne policije u kojem se od rukovoditelja tih ustrojstvenih jedinica traži mišljenje u pogledu njihove sposobnosti za daljnje obavljanje poslova na koje su raspoređeni u ustrojstvenim jedinicama, i za koja imaju ovlaštenja. Naime, Pravilnikom o mjerilima i načinu utvrđivanja posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti za osobu koja se prima u policiju i policijskog službenika te o sastavu i načinu rada zdravstvenih komisija u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama predviđena je mogućnost da na pisani prijedlog glavnog ravnatelja policije ili pomoćnika ministra uz suglasnost glavnog ravnatelja policije, komisija ocijeni zdravstvenu sposobnost kandidata odnosno policijskog službenika prema uvjetima određenog radnog mjesta.
Drugim riječima, pad na sistematskom ne mora nužno biti pad na poslu.
Doznajemo da će većina onih koji nisu zadovoljili na sistematskom dobiti pozitivno mišljenje – barem je tako u specijalnoj policiji – što znači da će moći nastaviti s radom, uz obrazloženje kako za njihova radna mjesta “krimeni” uočeni na rigoroznom sistematskom nisu presudni da oni i dalje besprijekorno obavljaju svoj posao.
Na naš su upit u vezi s “padom” na sistematskom pregledu iz Ministarstva unutarnjih poslova odgovorili kako se od rujna 2019. godine obavljaju obvezni sistematski pregledi policijskih službenika te preventivni zdravstveni pregledi državnih službenika i namještenika iz sjedišta MUP-a, Policijske uprave zagrebačke te okolnih policijskih uprava.
“Sistematski zdravstveni pregledi policijskih službenika obavljaju se sukladno Pravilniku o mjerilima i načinu utvrđivanja posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti za osobu koja se prima u policiju i policijskog službenika te o sastavu i načinu rada zdravstvenih komisija u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama (NN 113/12 i 37/18). Prema navedenom Pravilniku, zdravstvenu sposobnost policijskih službenika ocjenjuje Komisija koja daje jedno od mišljenja: sposoban obavljati poslove policijskog službenika, sposoban obavljati poslove policijskog službenika uz ograničenje, potreban ponovni pregled po završetku liječenja ili potrebno provođenje postupka za ocjenu zdravstvene sposobnosti za policijskog službenika. Ako je potrebno provođenje postupka za ocjenu zdravstvene sposobnosti policijskog službenika, Komisija dostavlja nalaz i mišljenje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u sjedištu MUP-a te liječniku primarne zdravstvene zaštite radi pokretanja postupka za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti policijskog službenika koju utvrđuje Prvostupna zdravstvena komisija sukladno odredbama Pravilnika o sastavu i načinu rada zdravstvenih komisija za ocjenu zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova policijskog službenika („Narodne novine“ broj: 113/12) i koja donosi odluku o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova policijskog službenika. Od rujna 2019. godine do 31. siječnja 2021. godine sistematskom pregledu pristupio je 3161 policijski službenik, od kojih je za 81 policijskog službenika potrebno provođenje postupka za ocjenu zdravstvene sposobnosti. Od navedenog broja do sada je na Prvostupnu zdravstvenu komisiju upućeno 19 policijskih službenika, od kojih je 10 policijskih službenika ocijenjeno sposobnim, četiri su ocijenjena nesposobnim, a za četiri je određeno daljnje liječenje. Također, skrećemo pažnju da protiv Rješenja o ocjeni zdravstvene sposobnosti policijski službenik može podnijeti žalbu Drugostupnoj zdravstvenoj komisiji”, objasnili su iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova.
Ako je policijski službenik ocijenjen nesposobnim za obavljanje poslova policijskog službenika, daljnji postupak ocjene njegove radne sposobnosti, radi ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad, pokreće se kod nadležne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ako nadležna služba HZMO-a utvrdi djelomičan gubitak radne sposobnosti, službenik se može rasporediti na neovlašteno radno mjesto ako za to ispunjava uvjete.
Šef Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić kaže kako dugo vremena redovitih sistematskih pregleda nije bilo, da su se oni sad ustalili no poručuje da oni ne smiju biti sredstvo za kažnjavanje već da se tu ponajviše treba raditi o prevenciji i otklanjaju bolesti te da se one koji imaju zdravstvenih tegoba treba zbrinuti na odgovarajuća radna mjesta, u skladu sa zakonom.
Rezultati sistematskih pregleda samo su jedna od tema o kojoj se ovih dana razgovara u Ministarstvu unutarnjih poslova. Na dnevnom su redu i dugo najavljivanja reorganizacija kojom bi se, između ostalog, trebale spojiti interventna i specijalna policija čiji bi djelatnici bili raspoređeni unutar policijskih uprava i nazvani po postrojbama iz Domovinskog rata. Čelnici sustava tvrde da bi se na taj način povećale operativne sposobnosti sustava. Iako je prvotno bilo zamišljeno kako bi ATJ Lučko činilo cjelinu za sebe, odnosno ne bi se nalazilo u megazapovjedništvo nazvanom Zapovjedništvo specijalne i interventne policije u kojem bi bilo više od 30 osoba, od tog se nauma, kako sada stvari stoje, odustalo. A iako se jedno vrijeme bilo govorilo da će reorganizacija biti provedena s 1. ožujkom, izvjesno je da od toga za sada neće biti ništa, odnosno da je najranije moguće da se to dogodi s 1. lipnjem, nakon lokalnih izbora. Naime, reorganizacijom je predviđeno i ukidanje nekih policijskih postaja – poput onih u Bujama, Buzetu, Čabru i Čepinu – koje bi po novome trebale postati ispostave, što treba dovesti do smanjenja rukovodećeg kadra. No, takav se scenarij ne sviđa jedinicama lokalne samouprave.
– U tijeku je izrada i prikupljanje mišljenja unutarnjih ustrojstvenih jedinica MUP-a u odnosu na nekoliko uredbi koje se odnose na naš djelokrug rada. Među njima je i Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova te će javnost po dovršetku izrade prijedloga te Uredbe o svemu biti pravodobno i detaljno informirana.
Što se tiče provedbe i implementacije funkcionalne reorganizacije MUP-a RH, izvješćujemo vas da su sve ustrojstvene jedinice tijekom 2020. godine radile na analizi, projekcijama te stvaranju preduvjeta za njenu provedbu. Cilj je optimizacija radnih procesa kroz smanjenje broja razina odlučivanja, smanjenje broja rukovodnih radnih mjesta, a povećanje neposrednih izvršitelja, što bi trebalo dovesti do bolje pokrivenosti terena. Prema projekciji koju ne možemo smatrati konačnim rješenjem, na razini Ravnateljstva policije te pripadajućih policijskih uprava i policijskih postaja previđeno je smanjenje broja ustrojstvenih jedinica za oko 130, smanjenje broja rukovodnih radnih mjesta za 108, a ukinulo bi se oko 1800 sistematizacijom predviđenih, ali nikad popunjenih radnih mjesta.
S druge pak strane, policijske postaje I. i II. kategorije jačaju se, prema projekciji, za oko 100 radnih mjesta visoke i više stručne spreme, odnosno policijske postaje III. kategorije jačaju se otprilike za jednak broj radnih mjesta više stručne spreme – odgovaraju nam iz Ministarstva unutarnjih poslova dokle se došlo s planiranom reorganizacijom.
Očekivati je da će se uporedno s tim biti donesena i Uredba o unutarnjem ustrojstvu i Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova, što je nužno kako bi se mogli raspisati javni natječaji za ravnatelje uprava u sjedištu MUP-a (pomoćnicima ministra istekli su mandati) te internog oglasa za radna mjesta načelnika policijskih uprava koje je potrebno popuniti kako neke policijske uprave više ne bi imale dva načelnika, onog s rješenjem i onoga koji je vršitelj dužnosti, kako je sada slučaj, na primjer, u policijskim upravama krapinsko-zagorskoj, ličko-senjskoj, karlovačkoj, koprivničko-križevačkoj...
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Sreća im je da nemaju testove inteligencije.