Nisu problem u ovoj zemlji ni ustaše, ni partizani, ni zastave nego neučinkovite državna i javna uprava koje nisu depolitizirane i nisu servis građanima kao u uređenim zemljama. Koriste se za partikularne interese, političke i razne druge. Unutar javne uprave nema stručne autonomije i dok god građani to ne vide kao problem, o kojem najmanje govore političke stranke, apsolutno se ništa u Hrvatskoj neće promijeniti – kaže sociolog Siniša Zrinščak.
U javnim i državnim institucijama 231.988 ljudi radilo je potkraj ožujka, prema podacima Ministarstva uprave.
Svaki građanin zna dok čeka u redu za administrativne usluge, dok obilazi liječnike, škole i druge institucije da u javnim i državnim ustanovama rade sjajni ljudi stvoreni za taj posao, ali i mnogi nestručni, koji u uređenim društvima ne bi ni dobili priliku za ta radna mjesta.
Jednako vrednovanje
– Problem je što se u državnim službama i javnom sektoru jednako vrednuje rad onih koji su dobri i onih koji su loši. Mora postojati u sustavu unutarnja kontrola njihova rada i vanjska koju će kontrolirati korisnici usluga, a to su građani. To da su loši plaćeni kao i dobri diskriminacija je boljih službenika nauštrb građana kojima štete lošiji – govori profesor ustavnog prava Mato Palić i dodaje: – Svrha je državnih i javnih službi financiranih iz proračuna novcem koji se prikuplja od svih nas da radeći zakonito i stručno budu na usluzi građanima.
– Kad se jednom uđe u sustav, problem je što se teško iz njega izlazi, jer to da je netko od državnih i javnih službenika dobio otkaz zbog lošeg rada, osim ako nije nešto grubo zgriješio, prava je rijetkost – kaže Mato Palić.
Nema kontrole njihova rada unutar sustava ni ocjene javnosti. Na fakultetima, dodaje, postoje anketne ocjene studenata za profesore koje moraju biti pozitivne da bi napredovali, a u osnovnoj i srednjoj školi nema ocjena ni roditelja ni učenika za učitelje i profesore, a pozicija im je neovisna o tome kako na nju gledaju građani, korisnici usluga. Ljudi će, kaže, komentirati zdravstveni sustav, ali neće nitko pisati prigovore jer misle da će možda opet doći k tom liječniku i u tu bolnicu pa ako se bude znalo da su pisali prigovor, zamjerit će im se.
Problem je i što tražimo razne potvrde od šaltera do šaltera umjesto da ih pribavimo u digitalnom obliku. I dok je nama, kaže Palić, primjer uređene zemlje Njemačka, Njemačkoj su to skandinavske zemlje u kojima su državni i javni službenici doista servis građanima.
– Bit je u mentalitetu i pristupu poslu i svijesti da državni i javni službenik mora biti svjestan da mu je to što radi plaćeno zahvaljujući radu drugih, da to cijeni i da mu to ne pripada samo po sebi, što ne znači da njegov posao nije važan – ističe Palić.
Sociolog Renato Matić svojedobno je radeći istraživanje razgovarao sa 60 državnih i javnih službenika iz skandinavskih zemalja, Njemačke, Hrvatske, Srbije, Rumunjske i Bugarske i razlike su bile očite.
U uređenim zemljama institucionalne su usluge zajamčene svima prema istim kriterijima i svatko može u istom vremenu bez intervencija dobiti pristup javnim medicinskim uslugama, dobiti dozvole, potvrde.
– Kod njih je zakonom zabranjen politički utjecaj na kadrovska pitanja u državnim i javnim službama. Ono što je kod nas nezamislivo – da političke stranke bilo na vlasti, bilo u oporbi ne smiju ni na koji način utjecati na kadrovska pitanja u javnom prostoru – u skandinavskim je zemljama temelj i polazište.
Time je postavljena nepropusna brana korupciji, netransparentnosti i svim oblicima sukoba javnog i privatnog. Bojim se da ne možemo to pojmiti i zato smo sami sebe osudili na nezamislivo bujanje politički izmišljenih, a nepotrebnih tzv. uhljebničkih radnih mjesta, koja egzistiraju bez odgovornosti prema građanima koji to sve plaćaju i s vremenom gube ideju da poštenim radom i školovanjem, a bez stranačke iskaznice, išta bitno mogu učiniti.
Osim korupcije kojoj zbog toga ništa ne stoji na putu, rastu i zamke svakoj privatnoj inicijativi u velikoj mjeri zbog poreza i nezasitnog traženja novca da bi se pribavile plaće za izmišljena radna mjesta, a i zbog disfunkcionalnosti glomaznog sustava. Zbrojimo li dva i dva, bit će nam sve jasno vezano uz demografsku sliku, odlazak mladih i školovanih i urušavanje mirovinskog sustava – govori Matić.
Servis građana
I sociologinja Sonja Podgorelec ističe da su u uređenim zemljama državni i javni službenici servis građanima. Kod nas bi trebali proći stroge treninge za taj posao, znati kako razgovarati i ponašati se prema građanima, a nužna je, dodaje, i koordinacija i kontrola njihova rada.
– U nas je problem klijentelizam i zapošljavanje ne najboljih nego po poznanstvima, od kojih se onda ne traži da nešto mijenjaju u radu i da se striktno drže propisa. Vani se tako ne kadrovira – primjećuje Podgorelec te dodaje da u Hrvatskoj državni službenici dobivaju ocjene od nadređenih.
– Ali ni to nije dobro jer ili svi imaju visoke ocjene ili nadređeni tako pokazuju antipatije pa ocjene nisu objektivne. Zato bi bilo dobro da i javnost ocjenjuje pojedinog službenika. Ovako, mi smo svi beskrajno zahvalni kad je netko pristojan i obavi svoj posao, što bi trebalo biti normalno. Ako u Njemačkoj ministar plati službenom karticom račun od sto eura jer nije imao kod sebe gotovine, dat će ostavku, a u nas je nered na svim razinama i nitko nije započeo uvoditi red, već je stvar osobne savjesti i profesionalizma kako ljudi rade – zaključuje sociologinja Sonja Podgorelec.
kad toj brojci dodamo još 250.000 u javnim poduzečima i zbroj odbijemo od ukupno zaposlenih dobivamo rezultat da oko 900.000 ljudi hrani cijelu državu, tj. svaki zaposleni u realnom sektoru ima barem trojicu na leđima