Repovi recesije

Poljoprivreda i obrtništvo vuku zaposlenost prema dolje

poljoprivreda
Foto: PR FOTO
1/2
19.09.2016.
u 00:12

- U četiri sela sa 1500 kuća našao sam samo jednu kravu. Ako nema stoke, nema mi života - kaže Antun Laso, vođa seljaka iz Đakovštine

Za razliku od tvrtki koje su zaustavile pad zaposlenosti, obrt i poljoprivreda i dalje se osipaju. Hrvatska je 2008. godine imala 81.000 obrtnika i 166.000 radnika koje su oni zapošljavali. Danas se broj obrtnika spustio na 62.000, sa 129.000 zaposlenih. Broj poljoprivrednika koji sami sebi uplaćuju mirovinsko osiguranje prepolovio se u osam godina i pao ispod 20 tisuća.

Došlo je do sloma modela koji je uvela SFRJ 70-ih godina prošlog stoljeća kad je seljacima omogućila da steknu mirovinu. Hrvatska je tako 1990. godinu dočekala s nešto više od 200.000 seljaka koji su uplaćivali mirovinske doprinose, no rat, migracije i ekonomska kriza doveli su do toga da sada tek deseti dio tog broja ima status poljoprivrednog osiguranika sa svim pripadajućim pravima i obvezama.

– Nama su obavezna osiguranja preskupa. Moj sin svaki mjesec za doprinose izdvaja više od 3 tisuće kuna. Da bi to platio, mjesečno mora prodati više od 1300 litara mlijeka. Visoki su troškovi proizvodnje, cijene otkupa male i nema novca. Zato ne čudi što ljudi napuštaju poljoprivredu – kaže Antun Laslo, poznati poljoprivrednik iz Đakovštine i vođa seljaka.

– Nekidan sam prolazio kroz četiri velika sela sa 1500 kuća i znate što? U njima sam našao samo jednu kravu. Velika su to sela, počevši od Trnjana, preko Selne, Garčina do Sapaca! Ako nema stoke, nema ni života – zaključuje Laslo koji predviđa da će se i postojećih 19 tisuća poljoprivrednih osiguranika nastaviti osipati.

– Svatko bi rado plaćao socijalno i zdravstveno jer bi sebe zaštitio, ali nema čime. Ja sam plaćao 28 godina, a od ove sam godine u mirovini i primam 1590 kuna – kaže Laslo.

Predsjednik obrtničke komore Dragutin Ranogajec ističe da obrtništvu treba poticajan zakonodavni okvir kako bi se oporavilo, porezni zakoni koji se neće mijenjati barem pet godina, otpis nenaplativih potraživanja bez dugih sporova za koje obrtnici nemaju ni vremena ni kapitala. No, sve to neće biti dovoljno ako država ne osigura obrazovan kadar. 

>> Rodna godina: nikad više soje, grožđa, repice, pšenice...

Komentara 7

DU
Deleted user
08:03 19.09.2016.

Država je uništila hrvatskog seljaka -poljoprivrednika to je činjenica Hrvatskoj bi poljoprivreda trebala biti uz turizam glavna razvojna grana uz takvu zemlju kakvu mi imamo trebali bi hraniti dio Europe , ali nečiji interesi očito nisu takvi

LA
Lavica7
08:07 19.09.2016.

Ako vec nismo u stanju proizvoditi svoje gace, rajngle, sibice, olovke...dajte da makar hranimo sebe i turiste koji dolaze u nasu zemlju. Dal je to previse za trazit???

Avatar nekakav
nekakav
10:31 19.09.2016.

mi moramo zaboraviti bajke o hrvatskoj plodnoj zemlji i hrvatu kao marljivom radniku, jer niš od toga nije točno. kupuje se najjeftinije. tako je u njemačkoj, pa i kod nas. vani država debelo subvencionira poljoprivrednu proizvodnju, još i dodatno za za izvoz daje novac. i organizirano nastupa po pitanju viškova. nema problema sa viškovima svinja u jednoj austriji, tu država uskače, plati neku razliku, i niihovi proizvođači nisu na gubitku. a opet ne proizvode baš sve za poznatog kupca. kod nas je glavni problem nepostojanje strategije razvoja poljoprivrede (ne samo sela). zar je tako teško da se država odredi da će u idućih 15 godina pomagati seljacima? tako da oni znaju da ako neće moći prodati nikome svinju za 17 kuna, pa čak ni po 13, da će tu država dati kunu-dvije? za pšenicu, kukuruz, je kroz sustav poticaja sasvim dovoljna pomoć. ali za stočarstvo nije. tu se planira par godina unaprijed, i ne može se jednim potezom pera nekog nadobudnog službenika i političara, uništiti trud i ulaganje poljoprivrednika. a to se kod nas dogodilo. i krajnje je vrijeme da zaboravimo na bajku o simbiozi turizma i poljoprivrede. naš turizam je odvojen od države i gospodarskih tokova. plodovi mora su iz tajlanda, čilea, meksika, svinjsko i goveđe meso iz cijelog svijeta, samo ne iz hrvatske, salata iz italije, španjolske... i o kakvom to vi povezanosti turizma i poljoprivrede imate obraza govoriti?!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije