Među obiteljskim srebrom, čijom bi prodajom ili davanjem u koncesiju osiromašena država mogla doći do novca, sve se više spominju i šumski resursi. Za koncesiju nad šumskim bogatstvom već je stigla jedna inozemna ponuda od 7 milijardi eura, o čemu su određeni krugovi već potiho raspravljali, tvrdi visokopozicioniran djelatnik u drvnoj industriji koji je za javnost želio ostati anoniman.
Politički lobiji
Završi li sirovina na globalnom tržištu, to bi, kaže naš sugovornik, bilo pogubno za našu drvnu industriju, u kojoj mnogi – budući da šumama drmaju politički, a ne strukovni lobiji – i sada teško dolaze do kvalitetne sirovine. Slovenci, tvrdi naš izvor, koncesijom šuma od lani već ubiru 7 eura po kubiku, ali na regionalnom principu, što nije novost ni u ostatku zapadne Europe, no u nas je riječ o isključivo centraliziranom sustavu.
Čak 37 % ukupnog hrvatskog ili 79 % šumskog teritorija, da apsurd bude veći, nije ni zaštićen od prodaje kao poljoprivredno zemljište niti se može izuzeti iz SSP-a. Treba restrukturirati tvrtku koja upravlja šumama i strateški je pozicionirati da na sirovini koja će se finalizirati zaposli još najmanje 25.000 ljudi u drvnoj industriji umjesto da se poput čokolade ponudi onome tko je hoće, smatra naš izvor. Ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Petar Čobanković ovih dana pak isključuje prodaju samih šuma, ali ne i dijelova Hrvatskih šuma d.o.o. u vlasništvu države. Ministar i potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić kaže kako je priča o koncesiji naklapanje.
Prirodni resursi neće, tvrdi, ni u koncesiju ni u prodaju, ali zato hoće uslužne djelatnosti HŠ-a – lovišta, turistička djelatnost, transporti... Dalibor Hatić, predsjednik granske udruge šumarstva pri HUP-u, kaže, međutim, kako je čuo za koketiranja s mogućim koncesijama za šume. Tvrdi da postoji neprovjerena informacija da se već traže zakonska rješenja pri resornom ministarstvu kroz koja bi se moglo koncesionirati šumske resurse, no prije bi trebalo napraviti razdiobu šuma prema logičkim cjelinama. Kako to treba biti društvena odluka, Hatić zamjera svako donošenje odluka na prečac, netransparentno i u tišini te ignoriranje institucija poput HUP-a, premda Pankretić opovrgava da se radi bilo kakav novi zakon koji uključuje i koncesije šuma.
Pametno odraditi
Zdravko Jelčić iz požeškog Spin Valisa tvrdi kako nema jasnih signala ni iz oporbe ni od vladajućih kako koncesionirati šumske resurse, o čemu se govori, no nada se da će, ako se to i dogodi, sve biti pametno odrađeno.
Davanje autocesta u koncesiju kako bi se brže, kako kaže savjetnik premijerke Kosor Željko Lovrinčević, došlo do kapitala, prema iskustvima s koncesijama na autocestama u Hrvatskoj, ne donosi brzo velik novac. Prema koncesijskom ugovoru za autocestu Zagreb – Macelj, čiji je koncesionar tvrtka AZM, a u kojoj 51 % udjela ima austrijski Strabag, a 49% RH, koncesionar nije uplatio koncesiju odjednom nego koncesijsku naknadu plaća u visini od 6 % ostvarene dobiti. I tako 28 godina. Prema financijskom planu, koji je dio ugovora o koncesiji, za AZM Strabag planira na toj autocesti ostvariti milijardu eura dobiti. Kad se dobije koncesijska naknada i dio koji pripada Hrvatskoj, austrijska će tvrtka imati čistu dobit od 400 milijuna eura. Pritom je Strabag uložio u AZM samo 20,8 milijuna eura, i to kroz osnivački i povlašteni kapital.
kada dajemo državljanstvo u koncesiju ????????????