Premda smo u vrhu Europske unije po vlasništvu građana nad nekretninama u kojima žive, najnoviji podaci Eurostata za 2023. pokazuju i da smo, nažalost, u vrhu EU i po udjelu građana koji žive u prenapučenim stanovima. Gotovo trećina hrvatskih državljana (28%) živi u neadekvatnim, prenapučenim kućanstvima jer, očito, nemaju novca za kupnju stana ili kuće s primjerenim brojem soba za sve članove kućanstva.
S obzirom na divljanje cijena nekretnina, nije izgledno da će se taj postotak tako skoro smanjiti. U Uniji najviše državljana Latvije živi u prenapučenim stanovima (37%), slijede državljani Rumunjske (35,2%), Poljske (31,5%), zatim Bugarske (30%) te Hrvatske. Dok u prosjeku 13,7% državljana članica EU živi u prenapučenim stanovima u svojim zemljama, u Hrvatskoj je taj udio dvostruko veći. Malta ima najmanji udio svojih državljana koji žive u prenapučenim stanovima (1%), zatim Cipar (1,4%) te Irska (2%).
Napomenimo da su raniji podaci Eurostata pokazali da su mladi u dobi do 29 godina u Hrvatskoj u još lošijoj situaciji jer njih više od 40% živi u prenapučenim kućanstvima. No ministar i potpredsjednik Vlade Branko Bačić najavio je krajem tjedna donošenje nacionalnog plana stambene politike pa ćemo vidjeti kakva su rješenja osmišljena za taj problem. Hrvatska je lani bila rekorder po kasnom osamostaljivanju mladih jer roditeljski dom u prosjeku napuštaju s 31,8 godina, dok mladi u EU prosjeku odlaze od roditelja u dobi od 26,3 godine.
Inače, u prosjeku u državama EU u prenapučenim stanovima živi najviše građana koji dolaze izvan EU (34,2%), zatim više od petine državljana EU koji borave u nekoj drugoj članici Unije. Kod nas je obratan trend, pa prema podacima Eurostata ispada da u Hrvatskoj manje građana iz trećih zemalja živi u prenapučenim stanovima (27%) nego hrvatskih državljana. Po tome bi se samo na prvu dalo zaključiti da su strani radnici koji borave u Hrvatskoj uglavnom smješteni u pristojnim uvjetima, no vjerojatnijim se čini, kako su nam rekli i upućeni, da boravište odnosno prebivalište svih građana izvan EU koji borave u Hrvatskoj, odnosno većinski stranih radnika, nije prijavljeno.
VEZANI ČLANCI:
Primjerice, prema podacima Eurostata, Hrvatska je lani državljanima trećih zemalja izdala ukupno 81.347 prvih dozvola boravka, a 95% ih se odnosi na uvoz radnika, dok smo prema podacima MUP-a lani izdali 113 tisuća novih dozvola za boravak i rad stranim radnicima. Ukupno smo, pak, izdali više od 172 tisuće dozvola za boravak i rad strancima u 2023. što uključuje i produljene dozvole stranim radnicima te 'sezoncima'. Inače, najveći udio državljana trećih zemalja živi u prenapučenim stanovima u Poljskoj (53,3%), Italiji (50,7%), Švedskoj (48,3%) i Grčkoj (47,5%), a najmanje njih u prenapučenim stanovima živi na Cipru (4%), Irskoj (9,1%) i Malti (10,8 %).
FOTO Ovdje živi hrvatska elita: U nestvarnom luksuzu u centru Zagreba uživaju Dalić, Kramarić, Petir...
