Domovina je mladim ljudima tamo gdje imaju svoj dom i, ako ga ne mogu u Hrvatskoj steći od svoga rada, dom će potražiti u drugoj zemlji, koja će ih znati zadržati poreznim povlasticama.
Političari ne razumiju osnovnu činjenicu da se ukorijenjenost ljudi u ovoj zemlji postiže podmirivanjem njihove temeljne potrebe za domom. Oporezivanje prvog doma za građane je antidemografska mjera, koja ne doprinosi zadržavanju ljudi u zemlji i suprotna je načelu da građani ovu zemlju trebaju osjećati kao svoju jer u njoj imaju određene povlastice, a jedna od temeljnih je da mogu prvi dom steći bez plaćanja poreza – obrazlaže profesor socijalne politike Gojko Bežovan sa zagrebačkog Pravnog fakulteta zašto se ne bi trebao plaćati porez na prvu nekretninu.
Vani su prvo dobili – stan
Do 1. siječnja 2017. građani su bili oslobođeni plaćanja tog poreza, a onda je ta povlastica ukinuta. Javnosti je lani kao demografska mjera predstavljena nova povlastica za mlade – sufinanciranje stanova na četiri godine te na još dvije ako par dobije dijete. Bežovan drži da je ukidanje te povlastice pokazalo da se nema senzibilnosti prema onima koji nemaju dom i koji si ga jako teško mogu priuštiti uz ovakve cijene na tržištu.
– Kupnjom prvog doma kupili ste dobro za podmirivanje temeljne potrebe koje vas veže za ovu zemlju. Razgovarao sam s našim ljudima koji su se odselili jer nisu mogli sa svojim plaćama doći do pristojnog stana, a vani su prvo dobili socijalnonajamne stanove, a poslije, kad su si to mogli priuštiti, kupili su stan uz porezne povlastice.
Rekli su mi da imaju to prokletstvo da im je domovina tamo gdje imaju odgovarajući dom. Hrvatsku ne osjećaju kao zemlju u kojoj imaju dom. Dođu privremeno i, nakon tri tjedna boravaka, nedostaje im dom, koji je vani. Subvencioniranjem kredita podmiruje se dio potreba onih imućnijih koji mogu dići kredit i pomaže se bankarskom sektoru. Kako će mladi s 5000, 6000 kuna plaće dići stambeni kredit na 20 godina? – pita Bežovan.
Graditi stanove za najam!
Dodaje da se mnogi mladi koji su se iselili i koji će se i dalje iseljavati, iseljavaju i zato što si ne mogu priuštiti pristojno stanovanje, čak i ako imaju posao.
– Djeca mojih prijatelja otišla su van iz 65 kvadrata svojih roditelja jer si ni s ovim subvencijama za kupnju stana sa 6000 kuna plaće ne mogu zadužiti na 20 godina. Kad bi država gradila stanove za najam za mlade, a socijalnonajamne stanove imaju sve europske zemlje, skandinavske najveći udio, spustile bi se cijene nekretnina, mladi bi imali gdje živjeti i stan bi kupili kad bi im se popravila financijska situacija – ističe.
Tada bi bili oslobođeni plaćanja poreza na prvi dom do određene kvadrature ili cijene stana.
Gospodarstvo raste, migranti i iseljavanje najveći izazov
Mladi ljudi odlaze zato jer više ne mogu gledati kako im nesposobni i neškolovani ljudi preko veza zasjedaju na radna mjesta, često iz susjedne države. Ne mogu gledati stotine nepotrebnih općina, selendri koje su odjednom postale gradovi, stotine tisuća uhljeba i parazita na proračunu. Da rade za neku crkavicu i gladuju kada dođu do mirovine?