Prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna sveo se na blago predizborno preslagivanje brojki. Vlada je njime povukla optimistične procjene iz studenoga 2012. godine i spustila stopu rasta sa 1,8 na još uvijek nerealno visokih 0,7 posto, ali na pad poreznih prihoda od 1,5 milijardi kuna, koji je proizišao iz tog smanjenja, odgovorila je blagim rezanjem rashoda za 874 milijuna kuna. Razliku će pokriti izvanrednim jednokratnim uplatama od dobiti Hrvatske narodne banke i Ine, kao i neobične prodaje Hande.
Jednokratne uplate
Kome će i koliko taj blagi rebalans zamazati oči pokazat će cijena kamata koju će zemlja platiti na plasman državnih obveznica, a njegov konačni rezultat trebalo bi biti smanjenje deficita za 0,5 postotnih poena od početnog plana, sa 3,9 na 3,4 posto BDP-a. Umjesto manjka od 13,2 milijarde kuna, minus proračuna i izvanproračunskih fondova bit će 11,5 milijardi kuna, a srezat će se i investicijski planovi Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta za približno milijardu kuna, primjerice za luku Gaženica. Najviše je rezova bilo u Ministarstvu gospodarstva, a sudeći po tome što su neke stavke srezane i za 90 posto, vjerojatno se radilo o micanju Čačićeve ostavštine.
Tako je, na primjer, iz proračuna izbrisano 660 milijuna kuna za razvoj energetskog sustava i gospodarenje mineralnim solima, a vjerojatno se neće pisati ni strategija inovacija jer joj je budžet srezan 60 posto. U Vrdoljakovu resoru ušteda je 270 milijuna kuna, no i u Ministarstvu obrane proračun je smanjen za 153 milijuna kuna, i to na troškovima UN-a i mirovnih misija, NATO operacija i slično. Po više od 100 milijuna kuna izgubili su i u sustavu zdravlja, prometa, regionalnog razvoja i poljoprivrede, a resor obrazovanja jedini izlazi kao dobitnik s plusom od 40 milijuna kuna za financiranje znanstvenih projekata. U resoru rada i mirovinskog sustava provest će preraspodjelu kako bi više novca išlo za programe zapošljavanja nezaposlenih. Subvencije poljoprivredi povećat će se za sto milijuna kuna, ali će biti smanjenje kod brodogradilišta i HŽ-a.
Prodaja CO i HPB-a
Najveća boljka ovog proračuna ostaju ambiciozno planirani prihodi – porezi i doprinosi trebali bi u proračun donijeti 104 milijarde kuna, što jest smanjenje u odnosu na prvi plan, ali uplate iz siječnja i veljače ne upućuju na zaključak da će se ostvariti. Upravo zato u stručnim krugovima očekuju novi rebalans, ozbiljniji od ovoga. K tome, Vlada ostaje pri prijašnjem stavu da će 3 milijarde kuna dobiti od prodaje državne imovine i privatizacije Croatije osiguranja i Hrvatske poštanske banke.
>>Režu se investicije, a plaće i mirovine Vlada neće dirati
sad će oni sve učiniti prije izbora..a kad završe opet (sad već legendarni)plan 21 jaše dalje--