Koliko čujemo, ne samo da će biti pozitivno, bit će vrlo pozitivno – kaže jedan visoki diplomat iz EU o posljednjem izvješću o monitoringu nad Hrvatskom, koje Europska komisija objavljuje 21. ožujka. To izvješće sada je u završnoj fazi pisanja, a svi koji su upoznati s njegovim sadržajem ponavljaju da će ocjena biti pozitivna i prolazna.
– Možemo vidjeti napredak Hrvatske u ispunjavanju svih prioritetnih zadaća koje smo istaknuli u listopadskom izvješću o monitoringu – kaže Dirk Lange, dužnosnik Europske komisije koji je u općoj upravi za proširenje zadužen za Hrvatsku. Ako inače suzdržani dužnosnici Komisije govore tako pozitivno tjednima uoči objavljivanja izvješća, onda se zaista može očekivati da će to izvješće obznaniti potpunu spremnost Hrvatske za članstvo u Europsku uniju. Sada, kad je problem sa Slovenijom riješen, izvješće o monitoringu je jedina bitna prekretnica nakon koje se očekuje dovršetak procedure ratifikacije u Njemačkoj, najvažnijoj europskoj zemlji koja je, na iznenađenje mnogih u Hrvatskoj, listopadsko izvješće o monitoringu tumačila skeptičnije nego itko drugi. Tada je predsjednik Bundestaga Norbert Lammert izjavio da monitoring pokazuje kako \"Hrvatska još nije spremna za ulazak\". I Gunther Krichbaum, predsjednik odbora za europska pitanja u Bundestagu, tada je izjavio da Hrvatska nije spremna za Europsku uniju i da ne može sa stopostotnom sigurnošću računati na 1. srpnja 2013. kao datum ulaska. Od listopada do danas, međutim, puno se toga promijenilo. A dužnosnici Europske komisije, blisko upoznati s pitanjem monitoringa Hrvatske, sada otkrivaju kako je njemačka skeptičnost u listopadu zapravo bila dio plana.
Zubati monitoring
– Reakcija Njemačke u listopadu je bila takva kakva je bila zbog toga da bi se pomoglo Europskoj komisiji, da bi njezin proces monitoringa do kraja zadržao snagu i autoritet. Željeli smo proces monitoringa iskoristiti maksimalno u korist EU. Zahvaljujući njemačkoj reakciji, Hrvatska se nije mogla opustiti u ispunjavanju zadaća koje su pod nadzorom između završetka pregovora i stupanja u punopravno članstvo. To je bio i plan, to je bila taktika, da jedna snažna zemlja EU ne ratificira hrvatski pristupni ugovor prije no što i posljednje izvješće o monitoringu potvrdi spremnost Hrvatske. Na taj način Njemačka je pomogla i Komisiji, a pomogla je i Hrvatskoj da se ne opusti – rekao je u razgovoru za Večernji list u Bruxellesu jedan diplomat EU koji je, zbog osjetljivosti teme, želio ostati anoniman.
Kad je, po završetku pregovora, sredinom 2011. donesena odluka o nadzoru Hrvatske do punopravnog članstva, mnogi su predviđali da će to biti \"bezubni monitoring\" jer su pregovori završeni, pristupni ugovor gotov, a datum ulaska Hrvatske određen, pa se, neovisno o trima izvješćima o monitoringu, sve zapravo zna. Međutim, Bruxelles se pobrinuo da taj monitoring ne bude bez zuba, a ulogu zuba preuzela je Njemačka.
Postoji li mogućnost da, bez obzira na pozitivan ton predstojećeg Komisijinog izvješća o monitoringu, njemački mediji i pojedini političari opreznije i skeptičnije tumače to izvješće, kao što se dogodilo i lani u listopadu? Diplomati iz EU s kojima smo razgovarali ne vjeruju u to.
– Čak i ako netko bude radio buku, to ne može biti dovoljno glasno da zaustavi proces – procjenjuje jedan diplomat utjecajne države članice EU.
Mogućnost da netko radi \"buku\" ipak postoji jer, koliko god izvješće o monitoringu 21. ožujka bilo pozitivno, ono će morati priznati da neki poslovi nisu dovršeni: brodogradilište 3. maj nije privatizirano (iako postoji nada, konkretan plan rada i dobra vjera u to da će biti privatizirano do 1. srpnja), a broj zaostalih sudskih predmeta i dalje je visok. Obje teme, i problematična brodogradilišta i neučinkovito pravosuđe, bile su istaknute u njemačkim medijima prošlog listopada kao dio argumenata za tvrdnju da Europska komisija ponovno želi u EU pripustiti zapravo nespremnu zemlju. Ali diplomat, koji je upućen u monitoring i koji nam kaže da ne vjeruje u mogućnost da se u Njemačkoj stvori velika \"buka\", podsjeća kako po pitanju zaostalih sudskih predmeta Hrvatska nije dužna pokazati da ih je svela na nulu, već je dužna pokazati vjerodostojnost i predani rad na tom problemu. Rad koji će se nastaviti i nakon ulaska u EU i koji stoga ne mora biti dovršen do posljednjeg izvješća o monitoringu.
Pitanje brodogradilišta, s druge strane, za EU predstavlja ozbiljan problem koji mora biti dovršen do 1. srpnja, ali izvori iz EU kažu kako ih, hipotetski govoreći, ne zabrinjava mogućnost da Hrvatska ne stigne privatizirati jedno brodogradilište do 1. srpnja jer se točno zna što se tada događa: nerestrukturirano brodogradilište mora vratiti državne potpore, što znači likvidaciju. Oko toga pitanja, dakle, postoji plan B koji je jasno zapisan u pristupnom ugovoru i ulazak Hrvatske ne može biti zaustavljen samo zato što se plan A nije ostvario. Ako neko brodogradilište ne stigne biti privatizirano po planu A, život ide dalje po planu B. No, u Europskoj komisiji i najutjecajnijim zemljama članicama EU, kao i u samoj hrvatskoj vladi, nadaju se da je još uvijek moguće stići na vrijeme restrukturirati 3. maj. Europska komisija trenutno analizira novi plan restrukturiranja prema kojemu bi kupac riječkog brodogradilišta bio pulski Uljanik.
Ali pitanje brodogradilišta je nešto što je već na granici zadaća koje je Hrvatska morala ispunjavati u procesu monitoringa i zadaća koje će Hrvatska morati ispunjavati nakon što postane punopravna članica Europske unije. Prioritetne zadaće na koje će se Vlada morati usredotočiti nakon 1. srpnja vezane su, baš kao i brodogradnja, uz gospodarstvo.
– Morat ćete se usredotočiti na ozbiljnu reformu gospodarstva i podizanje gospodarske konkurentnosti. To nisu pitanja vezana uz monitoring i uz pristupanje, to su pitanja vezana uz samo članstvo, uz razdoblje nakon što uđete u EU. Ako Hrvatska želi biti uspješna članica EU, mora što prije dovesti u red svoju ekonomiju – kaže jedan diplomat iz velike države EU.
Prema ekonomskoj prognozi Europske komisije, Hrvatska će među 28 zemalja EU biti četvrta s najvećom nezaposlenošću i sedma s najvećim padom BDP-a u ovoj godini. Hrvatska je u stanju \"ekonomske potištenosti\", zaključili su stručnjaci Europske komisije koji su pisali ekonomsku analizu. Čim postane članica morat će, u koordinaciji s Bruxellesom, usredotočiti sve napore da se iz te ekonomske potištenosti izvuče na brz, ali i dugoročno održiv način.
Problematično dijete EU
Njemački poslovni tjednik Wirtschaftswoche među prvima je od njemačkih medija posvetio članak predstojećem, posljednjem izvješću o monitoringu nad Hrvatskom. U njemu se citira europski povjerenik za proširenje Štefan Füle koji govori da je uvjeren da će monitoring pokazati kako je Hrvatska ispunila obveze. \"Bilo što drugo osim pozitivne ocjene predstavljalo bi iznenađenje\", piše taj članak o izvješću o monitoringu. Ali u usporednoj reportaži iz Hrvatske, novinar opisuje tipične probleme s kojima se susreću poduzetnici: višegodišnje čekanje na dozvole, velika porezna opterećenja, zemlja koja je praktički ostala bez ikakve industrijske proizvodnje... Hrvatska je sljedeće problematično dijete Europske unije, kaže naslov te reportaže.
Njemački mediji u sljedećim će tjednima vjerojatno posvećivati još takvih naslova Hrvatskoj i njezinim problemima. Njemačku na jesen čekaju izbori, pa će i političari osluškivati kakvo je raspoloženje njemačke javnosti prema tome kakva Hrvatska ulazi u EU. Ali krajem listopada, kancelarka Angela Merkel javno je, na večeri u Berlinu kojoj je nazočio i premijer Zoran Milanović, poručila da \"točke koje je navela Europska komisija treba provesti i Hrvatska će to učiniti\". Računam da ćemo od srpnja zajedno biti punopravne članice EU, rekla je tada kancelarka Merkel i obećala da će Njemačka Hrvatskoj poželjeti dobrodošlicu.
Bez obzira na to što Bundestag čeka posljednje izvješće o monitoringu prije no što ratificira hrvatski pristupni ugovor, mnogi komentatori i dalje vide Njemačku kao zemlju koja je zaslužna što je Hrvatska u EU. Tjednik Wirtschaftswoche primjećuje da su Nijemci, Austrijanci i Mađari toliko snažno godinama podržavali Hrvatsku na putu u EU da su se neki članovi Europskog parlamenta rugali tome kao \"habsburškoj vezi\". Parafrazirajući drugi nastavak filmske znanstvenofantastične trilogije \"Matrix\", njemački poslovni tjednik ulasku Hrvatske u EU daje kratak naslov: \"Habsburg reloaded\".
