Jedna od posljednjih zelenih površina u središtu Dubrovnika uskoro to
više neće biti. Naime, prema pisanjima Dubrovačkoga vjesnika, područje
u Gružu preko puta dubrovačke poslovnice FINA-e predviđeno je za
gradnju stanova za stanovnike zgrade u remizi javnoga gradskog
prijevoznika Libertasa.
GP plaća stanove
– U tijeku su pregovori za preseljenje preostalih stanara koji su još u
zgradi unutar remize. Njima će biti sagrađeni stanovi na gradskom
zemljištu preko puta FINA-e – izjavio je za Dubrovački vjesnik direktor
Libertasa Božo Lasić koji ističe kako će ovi ljudi dobiti kvalitetnije
i veće stanove te mjesto za parkiranje, a novac za gradnju tih stanova
Libertas će dobiti od poduzeća GP-a Dubrovnik i to 3000 eura po
četvornome metru.
Dio je to sporazuma koji su još 2006. sklopili Libertas i GP Dubrovnik,
a koji je kao osnovnu točku imao zamjenu zemljišta u vlasništvu tih
dvaju poduzeća. Tako je Libertas od GP-a za gradnju nove remize u
Komolcu dobio oko 16 tisuća kvadrata, a područje dosadašnje remize,
koja je u poslovnom centru Dubrovnika i nešto je manja od 6 tisuća
četvornih metara, zauzvrat prelazi u vlasništvo ove građevinske tvrtke
na čijem je čelu u trenutku potpisivanja tog sporazuma bio Stipe Gabrić
Jambo.
Svima je jasno da je Libertasu potreban puno veći prostor za njihove
potrebe, ali nitko nije znao kako je u taj sporazum uključena gradnja
kuća na zelenoj površini u samome centru Dubrovnika.
Predstavnici dubrovačkih udruga koje se bave zaštitom kulturne i
prirodne baštine ogorčene su ovakvim postupkom.
– U Dubrovniku, kao i u cijeloj Hrvatskoj, na žalost, nije definirano
što je građevinska, a što zelena zona, odnosno unutar građevinskih zona
nije predviđen ni centimetar za zelene površine. Sporna lokacija govori
o nekulturi gradnje i potpuno je neprihvatljivo da se u Dubrovniku
uništavaju i posljednje zelene površine – istaknuo je Đivo Dražić iz
udruge Grad.
Posljednji dubovi
Jadranka Šimunović, voditeljica udruge Eko-Omblići, o spornoj lokaciji
prosvjedovala je još kada su na njoj postavljeni veliki panoi za jumbo
plakate.
– Upravo na tom mjestu rastu neki od posljednjih dubova na području
grada Dubrovnika, po kojima je naš grad i dobio ime. Od velike šume
dubova ostalo ih je samo nekoliko, a ovdje rastu najstariji u
Dubrovniku i mi smo prosvjedovali i protiv postavljanja jumbo plakata
jer se njima ograđuje pogled na ta lijepa stabla. Čudno je kako je Grad
odlučio i ovu, jednu od posljednjih zelenih površina u Dubrovniku,
pretvoriti u novu zgradu – istaknula je Šimunović, koja je danas uime
Eko-Omblića u povodu Dana planeta Zemlje poslala apel za očuvanje
posljednjih zelenih oaza na dubrovačkome području.
No, kako se gradska vlast, ali i gotovo cijela dubrovačka politička
elita, u pravilu oglušuje na zahtjeve ekoloških aktivista, gotovo je
sigurno da se planovi gradnje ove zgrade neće završiti. Ako se prilikom
njezine gradnje bude morao srušiti poneki dub, nikoga to neće biti
briga. Uostalom, od stabala nema zarade, a nemaju ni pravo glasa.
Stručnjaci za urbanizam su marginalizirani pred građevincima
– Dubrovnik je bio poznat po arhitekturi koja je uvijek predviđala prostor za zelene površine, takozvane predvrtove. Na žalost, u posljednje vrijeme kada god dođem u Dubrovnik, vidim sve manje zelenila – nedavno je na tribini o prostornim planovima rekao zagrebački arhitekt Zlatko Uzelac te na taj način dijagnosticirao jedan od najvećih problema grada. Pred građevinskim strojevima nestale su mnoge zelene površine. Najpoznatiji primjeri su glavica Babina kuka, helidrom na Medarevu te golemo proširenje hotela More i Villa Dubrovnik. – Kultura aktualnoga građenja jest da je izgrađenost 120 posto, a pokazalo se da je Hrvatska siromašna stručnjacima za urbanizam, odnosno koliko su oni marginalizirani pred građevincima. Na žalost, naša vlada i lokalna uprava nisu prepoznali vrijednost prostora koji imamo – rekao je Đivo Dražić, dok Jadranka Šimunović poziva sve građane da se priključe udrugama koji se bore za očuvanje posljednjih zelenih površina. (ef)
