Hrvatska je 2014. pokrenula značajan val energetske obnove javnih zgrada po ESCO modelu, no zadnjih godina je ta dinamika malo usporena, kazao je Damir Vuletić, pomoćnik direktora Odjela za energetsku obnovu javnih zgrada u Agenciji za promet nekretnina (APN) u svojoj prezentaciji "Uspješnost ESCO modela obnove javnih zgrada u Hrvatskoj", a koju je održao u sklopu konferencije "Budućnost građevinskog sektora" koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u ponedjeljak u Zagrebu.
"ESCO model je reguliran čitavim nizom što europske, što nacionalne, a i lokalne regulative. U Razdoblju 2014.-2018. godina je bio plan pokrenuti investicije od 400 milijuna kuna te postići energetske uštede 30 do 60 posto. Rezultat je da se aktiviralo u sustavu 30 tvrtki, a uspješnu realizaciju je imalo sedam ESCO tvrtki uz ukupne investicije od 700 milijuna kuna, a ako se uračunaju i sve uštede, onda to dostiže i 880 milijuna kuna", kazao je Vuletić.
Neki od uspješnijih projekata su u Varaždinu tamošnju županijsku bolnicu te Sveučilište Sjever, Kaznionicu Lepoglavu, Policijsku akademiju u Zagrebu, KBC Split i mnogi drugi. Ukupno se radi o 12 projekata sa 69 zgrada. Najviše zgrada je obnovljeno u sklopu Policijske akademije, njih 15 s ukupno 34.100 četvornih metara površine. Odmah iza su bolnice u Splitu, koja je obnovljena na čak dvije lokacije, te ona u Šibeniku.
Vuletić ističe da su ciljevi energetske učinkovitosti na razini EU, pa tako i u Hrvatskoj, vrlo ambiciozni.
"Revidiranom Direktivom o energetskoj učinkovitosti, iz prosinca 2018., postavljen je cilj energetske učinkovitosti od najmanje 32,5 posto do 2030., s klauzulom o mogućoj reviziji na višu vrijednost. Činjenica je da je nužna snažna mobilizacija privatnog kapitala jer raspoloživi financijski okvir EU i nacionalni budžet neće biti dostatan", kazao je Vuletić.
