Nalaz državne revizije o poslovanju Hrvatske gospodarske komore, posebice podatak da HGK posjeduje impresivnu zbirku umjetnina sa 790 slikarskih djela, sablaznio je javnost. Iako Komora vrijednost svoje umjetničke zbirke procjenjuje na skromnih 12 milijuna kuna, stvarna vrijednost zacijelo je mnogo veća – dovoljno je napomenuti da Krizantema Ljube Babića prema poslovnim knjigama HGK vrijedi 8,62 kune!
Gluhi premijeri
Revizori su utvrdili da HGK raspolaže imovinom vrijednom 343,5 milijuna kuna, od čega najviše otpada na nekretnine, odnosno zgrade diljem Hrvatske, ali i u Bruxellesu. Državnim revizorima sporna je i ovlast predsjednika HGK koji sam odlučuje i o kupnji i o prodaji imovine – i slika, dakako. Tu nepodnošljivu rastrošnost Komore i medijski zamah koji je dao nalaz Državne revizije žele iskoristiti članovi Komore da tomu stanu na kraj i izmijene Zakon o HGK, što žele već desetak godina, ali politika, kažu, nije imala sluha za njihove zahtjeve.
Štoviše, vlade Ive Sanadera, Jadranke Kosor i Zorana Milanovića, kažu, nisu učinile ništa čak ni kako bi stale na kraj evidentnom kršenju postojećeg Zakona o HGK.
– Komora konstantno krši spomenuti zakon jer od svih članica naplaćuje i članarinu (iznosi i do 56.100 kuna godišnje, nap. a.) i doprinose (iznosi 0,005 posto od ukupnih godišnjih prihoda tvrtki članica). A članak 20. Zakona o HGK jasno kaže da se Komora financira ili članarinama ili doprinosima, a nikako i članarinama i doprinosima. To je čista pljačka hrvatskog gospodarstva o čemu smo obavijestili i Vladu koja ne reagira. Komora mora služiti svojim članicama, a ne da bude paradržavna organizacija – tvrdi Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzeća pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
Dok gospodarstvenici “pucaju” pod pritiskom krize, manje osobne potrošnje, otplatom kreditnih obveza, a mnogi jedva radnicima isplaćuju plaće, za Hrvatsku gospodarsku komoru krize nema. Članarine i doprinose uredno naplaćuju pa su tako lani ukupno uprihodili 262,86 milijuna kuna, a rashodi su im iznosili 248,67 milijuna kuna. Samo na plaće nešto više od 500 zaposlenika Komora godišnje potroši više od 80 milijuna kuna.
– Treba nam novi Zakon o HGK tako da Komora napokon ne bude sama sebi svrha, da se novac prikupljen od članica ne troši na servisiranje prevelike administracije nego da bude servis za gospodarstvenike, posebice za izvoznike. Naš prijedlog kod pisanja novog zakona bit će da se Komora financira dobrovoljnim članarinama svojih članica. Sustav dobrovoljnih članarina nije nikakva novotarija, on već postoji u mnogim zemljama – rekao nam je Petar Lovrić.
Komora: Ne kršimo zakon
Unatoč teškim optužbama da konstantno krše zakon, u Komori su mirni.
Tvrde da sadašnjim sustavom naplate kojim od članica naplaćuju i fiksnu članarinu i varijabilni dio (postotak od ukupnih godišnjih prihoda tvrtke članice) ne krše Zakon o HGK. U Komori su se pozvali na odluku Ministarstva gospodarstva i odluku Vlade iz 2000. godine kojom su potvrđene izmjene u načinu financiranja Komore, a bez potrebe da se mijenja Zakon o HGK.
>>Male proizvođače treba paušalno oporezivati
Samo glup narod može trpjeti takove muljatore