Ni američki predsjednik Barack Obama ni njegov ruski kolega Vladimir Putin ne dvoje ni trenutka o tome imaju li zajednički cilj za Siriju. Obojica se slažu da se mora vojno poraziti Islamska država, no nikako ne dijele isto mišljenje o tome kako taj cilj ostvariti. Dok Putin naglašava da se taj cilj može postići jedino u suradnji s legitimnom sirijskom vojskom, onom koju kontrolira predsjednik Bashar al-Assad i koja se svakodnevno već dulje vrijeme intenzivno bori protiv snaga Islamske države, Obama neprekidno naglašava da je za Sjedinjene Države bilo kakva, a osobito vojna suradnja s Assadom potpuno isključena. No svjestan je i toga da nepopustljivost ne može odvesti nikamo. Stoga je najavio da je spreman na kompromise i pregovore sa svima, što uključuje i Rusiju i Iran.
Načelni dogovor
Iako su njihovi govori pred Općom skupštinom UN-a bili poprilično konfliktni pa bi se na prvi pogled dalo zaključiti da nikakav dogovor između ove dvojice nije moguć, na njihovu bilateralnom sastanku u četiri oka atmosfera je očito bila sasvim drugačija. Iako je sastanak trajao 94 minute, malo je toga procurilo u javnost iz sobe za konzultacije Vijeća sigurnosti. Bijela kuća složila se s Putinovom izjavom da je njegov razgovor s Obamom bio "konstruktivan, iskren i poslovan". Iako nije bilo ničeg konkretnog iz čega bi se dalo naslutiti da su se Putin i Obama potpuno usuglasili, najava da će se vrlo brzo sastati ministri vanjskih poslova i ministri obrane dviju zemalja govori o tome da su ipak došli do načelnog kompromisa.
Putin, koji nije propustio da Zapadu vrlo izravno ukaže na pogreške, vrlo je vjerojatno prihvatio Obamin zahtjev da je izuzetno važno da na kraju cijele ove priče dođe i do konstruktivnog političkog rješenja za Siriju zato što je potpuno neodrživo da nakon više od četiri godine krvoprolića Bashar al-Assad nastavi tamo gdje je stao. Obama je, sa svoje strane, vjerojatno prihvatio Putinov argument da su američke vojne intervencije u Afganistanu i Iraku, a osobito ona u Libiji, koje su išle na nepromišljeno rušenje diktatura, proizvele opasan politički vakuum koji se vrlo brzo pretvorio u posvemašnji kaos koji je kasnije postao vrlo plodno tlo za bujanje ekstremizma. Putin, koji ne želi da se ovakav scenarij ponovi u Siriji, opravdano upravo Assada vidi kao jedinog mogućeg partnera koji još uvijek ima i dovoljno vojne infrastrukture i određen broj vojnika koji se već nalaze na terenu. Kako je u ovome slučaju primarni cilj, ali i temeljni preduvjet za bilo kakvo političko rješenje konačna pobjeda nad ISIL-om, nakon postizanja načelnog kompromisa između Putina i Obame, ministri obrane dviju zemlja počet će dogovarati kako će izgledati vojni dio cijele te priče, a šefovi diplomacije na sebe će preuzeti dogovor o trajnom političkom rješenju do kojega sigurno neće biti nimalo lako doći.
Iran kao saveznik
Uz to Putin je, čini se, na sebe preuzeo i koordinaciju s Iranom, tradicionalnim Assadovim saveznikom. Iako Teheran i dalje stoji iza njegova režima, tamošnja politička vrhuška nedavno je objavila da brak s Assadom nije neraskidiv. Upravo iz Irana došao je prijedlog da Assadova politička i vojna infrastruktura budu osnova za obračun s ISIL-om, ali bez Assada na čelu svega toga. Time bi se osiguralo da zemlja ne potone u politički vakuum i u kaos. Taj režim bez Assada na čelu Iran vidi kao prijelazni oblik vlasti koji bi Siriji omogućio predah i dao joj vremena da organizira izbore.
Putin i Obama prije nešto više od dvije godine pokazali su mogu konstruktivno surađivati i doći do sasvim konkretnog dogovora, i to o sirijskom kemijskom oružju koje je imao i upotrebljavao Bashar al-Assad. Kompromis između Rusije i SAD-a tada je omogućio donošenje sporazuma koji je Assada prisilio da uništi svoj kemijski arsenal. Obojica lidera svjesna su da i sada treba djelovati što prije i što učinkovitije zato što se sirijska kriza u obliku rijeke izbjeglica nezaustavljivo širi i na Europu. Čini se da obojica jasno vide da u načelu imaju zajednički cilj i da se isplati potruditi oko dogovora kako do njega doći.
>> Biti kršćanin u ratnoj Siriji ravno je osudi na najokrutniju smrt
>> Putin i Obama razgovarali više od sat i pol
..a na kraju bi trebalo biti i prijelazno razdoblje u kojem će se i ameri i rusi povući iz te regije i pustiti taj narod na miru, na sveopću korist