Vijest da je Carigradska patrijaršija odlučila priznati autokefalnost (samostalnost) Ukrajinske pravoslavne crkve šokirala je pravoslavlje, napose Moskvu i Rusku pravoslavnu crkvu i svima je na usnama samo jedna riječ – raskol. Po nekima čak najveći raskol od rascjepa na kršćanski istok i kršćanski zapad, tj. šizme 1054. No, usprkos svemu Sinod Carigradske patrijaršije odlučio je do kraja provesti ono što je najavljivao posljednjih mjeseci te je, pozivajući se na pravo arbitraže, vratio u crkvenu zajednicu otprije od Moskve anatemiziranog patrijarha Filareta Denisenka te da je time ukinuta odluka iz 1686. prema kojoj je Kijevska mitro polija predana Moskovskoj patrijaršiji.
“Katastrofalan potez”
Time, kako javlja agencija Sputnjik, Carigradska patrijaršija polaže pravo na Crkvu u Ukrajini, no ruski mediji prenose izjavu tajnika ruskog patrijarha Kirila da je ta odluka legalizacija raskola i da predstavlja katastrofalan potez kojim je „prijeđena crvena linija“. Zbog toga je Ruska pravoslavna crkva, praktički, “prekinula diplomatske odnose” s Carigradskom patrijaršijom, kako navodi Sputnjik.
Carigradska patrijaršija prošli je tjedan nakon dvodnevnog zasjedanja priznala neovisnu Pravoslavnu crkvu u Ukrajini.
Carigrad je također odlučio vratiti na hijararhijsku funkciju patrijarha Filareta Denisenka, nakon žalbe koju je on predao protiv Moskve koja ga je isključila.
To je učinila 1991., nakon proglašenja neovisnosti Ukrajine i raspada Sovjetskog Saveza, kad je Filaret osnovao ukrajinsku Pravoslavnu crkvu i proglasio se patrijarhom.
Pravoslavci u Ukrajini su podijeljeni, dio pripada Crkvi pripojenoj moskovskoj patrijaršiji, a drugi dio je vjeran kijevskoj, samoproglašenoj nakon neovisnosti zemlje 1992., koju do sada nije priznavala nijedna pravoslavna crkva u svijetu.
Odluka Carigrada otkrivena je još u travnju 2018., kada je Carigradska patrijaršija donijela odluku o razmatranju davanja autokefalnosti vjernicima u Ukrajini. Na tu se odluku episkopat Ukrajinske pravoslavne crkve moskovske patrijaršije, dakako, jednoglasno izjasnio za očuvanje njezina postojećeg statusa, no Carigrad je nastavio raditi na autokefalnosti. Tako je dokumentom Generalnog tajništva Svetog sinoda Carigradske pravoslavne crkve, koji je objavljen 7. rujna 2018., objavljeno da su dvojica njezinih hijerarha, nadbiskup pamfilijski Danilo (SAD) i biskup edmontonski Ilarion (Kanada) imenovani za egzarhe Carigradske patrijaršije u Kijevu, što je Moskvu podiglo na noge.
– Grčka riječ egzarh znači načelnik. Egzarsima su se nazivali rukovoditelji velikih crkvenih područja. Osim toga, riječ egzarh se koristi u značenju “specijalni izaslanik”. Mislim da se u ovom slučaju radi o dvojici specijalnih predstavnika Carigradske Patrijaršije koji trebaju doći u Kijev kako bi pripremili dodjeljivanje autokefalnosti ukrajinskoj Crkvi – rekao je tada predsjednik Odjela za vanjske crkvene odnose mitropolit volokolamski Ilarion i bio je očito u pravu. Mitropolit Ilarion objasnio je tada kako je Ukrajinska Crkva Crkva koja ima samoupravu u sastavu Moskovske patrijaršije.
SAD podržava, Rusi se brinu
- Ovo jedinstvo Ruske Pravoslavne Crkve postoji već 1030 godina, potječe iz 988. godine kad je knez Vladimir pokrstio Kijevsku Rusiju. I sada su ovi egzarsi (odnosno specijalni predstavnici) Carigradske patrijaršije imenovani kako bi proveli odluku o autokefalnosti, koju kanonska ukrajinska Crkva nije tražila. O autokefalnosti su govorili raskolnici, i to nisu za nju zapravo molili, već su izjavili da, eto, mi ovu autokefalnost imamo i vi je samo trebate priznati“, opisao je situaciju mitropolit Ilarion, optužujući Carigrad da je u “Carigradskoj patrijaršiji u posljednjih nepunih sto godina nastala svojevrsna papistička doktrina, papistička samosvijest” i odričući Carigradu pravo za rješavanje problema u pravoslavnom svijetu.
No, problemi su očito dosegli vrhunac i raskol Moskve i Carigrada je na vidiku. Dakako, cijela priča ima i političku dimenziju, jer ukrajinski predsjednik Petro Porošenko pozdravlja odluku Carigrada i kaže kako je to pitanje “ukrajinske sigurnosti, državotvornosti i svjetske geopolitike” te da je to kraj “Trećeg rima”. Odluku Carigrada podržao je i američki State Department, koji kako prenosi Sputnjik, kaže da “SAD poštuju sposobnost ukrajinskih pravoslavnih vjerskih lidera da se bore za autokefalnost u skladu sa svojim vjerovanjima” te da poštuju carigradskog patrijarha Bartolomeja kao “glas vjerske tolerancije i međuvjerskog dijaloga”. Kremlj je pak jučer poručio kako se “svjetovna vlast Rusije ne može miješati u međucrkveni dijalog, nikad to nije radila niti će to raditi”, no da ipak dijeli zabrinutost Ruske pravoslavne crkve.
Pogledajte video o vojnom avionu F-35:
Što kaže onaj ružni bradati majmun koji pjeva četničke pjesmice o Đujićevoj kokardi?