U Hrvatskoj smo prošle godine potrošili 1540,60 definiranih dnevnih doza lijekova na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan), ukupne vrijednosti od 1.554,635.277 eura, bilježi Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) u godišnjem izvješću o potrošnji lijekova u 2023. godini. U odnosu na prethodno razdoblje potrošnja lijekova blago je povećana – 5,4% u odnosu na 2022. godinu, što je samo malo veći porast u odnosu na prosječni porast potrošnje tijekom posljednjih pet godina, od 2019. do 2023. godine, koji iznosi 4,7%. Ako se pak gleda u financijskim pokazateljima, porast je znatno viši, 12,5% u odnosu na 2022. i 11,3% godišnje više od prosječnog godišnjeg porasta.
Najviše su se trošili lijekovi za kardiovaskularni sustav. Drugi po potrošnji su lijekovi za probavni sustav i mijenu tvari, treći su lijekovi koji djeluju na živčani sustav, a četvrti lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe. Veći porast potrošnje zabilježen je kod lijekova za probavni sustav i mijenu tvari – 10,9%, dok su se lijekovi koji djeluju na koštano-mišićni sustav trošili 9,3% više nego u prethodnoj godini, a lijekovi za respiratorni sustav koristili su se 8,3% više. Lijekovi iz skupine dermatika i antiparazitika bilježe povećanje potrošnje od 19% i 8,5%, ali u ukupnoj potrošnji oni imaju jako male udjele od oko pola posto. Lijekovi na koje se u prošloj godini utrošilo najviše novca su antineoplastici/citostatici, drugi su imunosupresivi, treći su lijekovi za liječenje šećerne bolesti, a četvrti antitrombotici.
Na cjepiva se lani utrošilo 25% manje novca nego preklani – ukupno 27,558.228 eura. Nakon što je 2021. potrošnja cjepiva protiv COVID-19 "pojela" 87% ukupne potrošnje za cjepiva, u 2022. je to palo na 32% ukupne potrošnje cjepiva, a u 2023. je potrošnja stagnirala i bitno je manja. Gotovo 97% potrošnje lijekova predstavlja izvanbolničku potrošnju, ali omjer financijske potrošnje između bolničke i izvanbolničke je pola-pola. Naime, izvanbolnička potrošnja lijekova lani je iznosila 1.491,49 DDD/1000/dan, a financijski 778,475.893 eura, dok je bolnička potrošnja bila 49,1 DDD/1000/dan (3,02% ukupne potrošnje) i iznosila je 776,159.386 eura. Te razlike proizlaze iz činjenica da se izrazito skupi lijekovi uglavnom propisuju u bolnicama te da mnogi od njih nemaju dodijeljenu definiranu dnevnu dozu.
Na teret HZZO-a bilo je 90% ukupne potrošnje lijekova, odnosno u vrijednosti od 1,401.036,005 eura (90,1%). Pacijenti su sami plaćali 10% potrošnje (152,97 DDD/1000/dan) što je iznosilo 153,599.272 eura.
GALERIJA Očaravajuće fotografije čarobnog oka Dalmacije: Prema legendi voda vrela skriva neprocjenjivo blago
Ma nemoguće da su lijekovi skuplji 12.5% kad ap kaže da živimo bolje no ikad a dzs "drži" inflaciju ispod 2.6% godišnje, I imamo galopirajući rast bedepea I tako to sve lijepo kako kaže naš drug ti I to two..