Tisuće hrvatskih građana od danas ponovo je blokirano. Nakon isteka šestomjesečnog moratorija na ovrhe, dan “D” je stigao, no još se ni izbliza ne zna koliko će dužnika i za koliki iznos potraživanja biti ovršen u predstojećem razdoblju.
– Prema trenutačnim podacima kojima raspolaže Fina, kada je bio na snazi moratorij, u tih šest mjeseci zaprimljeno je oko 210.000 ovrha, a oko 170.000 u javnobilježničkim uredima. Kada zbrojimo jedan i drugi broj, on je ukupno manji nego u istom razdoblju prethodne godine kada je zaprimljeno 410.000 ovrha, a niži je i iznos duga – istaknuo je na Vladinoj konferenciji za novinare o početku deblokada ministar financija Zdravko Marić.
Vinka Ilak, savjetnica uprave u Fini, pojašnjava da ta institucija još ne barata brojem blokiranih prvoga dana, ali je otkrila i da su ovrhe naišle na plodno tlo: tvrdi da novca na računima ima više nego ikad!
Građani slabo zovu
– Jutros u 10 sati imali smo povijesno najveći iznos priljeva na račun. U podne smo imali za duplo premašen povijesni rekord, u dva sata za 300 posto. To znači da na računima građana ima dovoljno sredstava. Sutra ćemo vidjeti, kad bude završen obračun, kakvo je stanje, ali smo optimistični – to znači da bi mogao biti povećan broj deblokiranih građana – uvjerena je V. Ilak, koja ipak ističe da se može očekivati privremeno povećanje broja blokiranih, no dugoročno čak i pad te brojke u odnosu na ožujak. Javni bilježnici će također točan broj ovrha koje su postale pravomoćne znati za nekoliko dana.
>> VIDEO Valentina Wiesner: Dolaze nove ovrhe, stari problemi ostaju!
– Slučajevi su disperzirani u velikom broju ureda u cijeloj Hrvatskoj tako da ćemo pravo stanje znati tek za nekoliko dana, kad se sve zbroji – kažu u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori te otkrivaju da se jako malo građana odazvalo pozivu da provjere imaju li dug, svega 50-ak dosad.
Ovrhe o kojima govore ministar, predstavnica Fine i javni bilježnici uglavnom se odnose na neplaćene komunalije; struju, plin i vodu te telekomunikacijske usluge. No, spominjući smanjeni broj i iznos ovrha zapravo se nisu dotakli onih ovrha koje u strukturi duga imaju najveći udio; donedavno polovicu iznosa, a nakon masovne prodaje duga agencijama za naplatu potraživanja, nešto više od 30 posto čine potraživanja po kreditima, kreditnim karticama i ostala dugovanja financijskim institucijama. Kod njih su također trajali moratoriji koji sada ističu ili su već istekli i banke redom uskoro najavljuju da i one kreću u prisilnu naplatu.
Izmjene Ovršnog zakona
– Banka će provoditi ovrhe sukladno zakonskim odredbama i nalozima zaprimljenim od Fine što je i naša obveza. Što se tiče klijenata koji imaju nepodmirena dugovanja, stav banke je kao i uvijek bio da se mogu javiti i dogovoriti način podmirivanja. Uvijek individualno analiziramo potrebe klijenata i nudimo optimalno rješenje u okviru alata koji se primjenjuju za restrukturiranje kreditnih obveza, a klijenti mogu tražiti i produljenje moratorija – kažu u OTP-u te otkrivaju da intenzivno kontaktiraju klijente kako bi pronašli rješenja.
Proaktivni su i u Erste banci: kažu da ima oko 9200 dužnika u toj situaciji, s ukupno 11.600 kreditnih partija i očekuju se da bi otprilike 20 posto tih klijenata moglo dodatno realizirati neku od mjera olakšanja kredita nakon isteka odgode. Banke priznaju da očekuju pogoršanje portfelja, a njihova krovna udruga HUB poziva klijente s poteškoćama da se jave i prilagode dinamiku plaćanja kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjeglo pokretanje novih ovrha i blokada. Koliko će ih se uspjeti dogovoriti, saznat ćemo sljedećih mjeseci, kad će krenuti i druge dvije “tranše” ovrha: 20. studenog za ovrhe zaprimljene do 31. kolovoza te 20. siječnja za predmete pristigle do 18. listopada.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica poručio je kako su u hitnu proceduru puštene izmjene Ovršnog zakona prema kojima deložacije neće biti moguće u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja, uvodi se obveza obavještavanja dužnika o dugu te donekle smanjuju troškovi. Na upit o tome hoće li se intervenirati u najveći problem ovršnog postupka, redoslijed naplate prvo troškova pa zateznih kamata i tek onda glavnice, zbog kojeg su blokirani “zacementirani” u dugu, Malenica je obećao da će i to razmotriti pri radu na novom Ovršnom zakonu za koji će oformiti radnu skupinu. Kad je posrijedi donošenje zakona o agencijama za naplatu potraživanja, što je Vlada obećala još prije dvije godine, ministar Marić je ustvrdio da direktivu o tome još nema ni Europska komisija, no Vlada svejedno razmatra mogućnost dodatne regulacije njihova poslovanja.
Kako kaže Addiko u reklami: SAMO PEGLAJ