Nema sumnje da je Azerbajdžan jedno od svjetskih središta kad je riječ o nastanku drevne umjetnosti tkanja tepiha. Danas se mnogi tepisi i proizvodi od tepiha čuvaju među najvrednijim eksponatima u svjetskim muzejima kao što su Ermitaž u Sankt Peterburgu, Muzeju Victorije i Alberta u Londonu, Muzeju tekstila u Washingtonu, pariškom Louvreu, istanbulskom Topkapiju, a izuzetno lijepu zbirku ima i zagrebački Muzej Mimara.
Tepisi kao visoka umjetnost
No Azerbajdžan slovi kao domovina tepiha, drevno središte umjetnosti tkanja tepiha, koja datira još u 2. tisućljeće prije Krista. Azerbajdžanski tepisi mogu se svrstati u nekoliko velikih skupina i mnoštvo podskupina. Znanstveno istraživanje azerbajdžanske tradicije izrade tepiha povezano je s istaknutim znanstvenikom i umjetnikom Latifom Karimovim, koji je klasificirao tepihe prema četiri geografske zone Azerbajdžana, tj. Guba-Shirvan, Ganja-Kazahstan, Karabah i Tabriz.
Azerbajdžanski nacionalni muzej tepiha u glavnom gradu Bakuu čuva najveću zbirku tepiha na svijetu, a njome nas je provela ravnateljica Azerbajdžanskog nacionalnog muzeja tepiha dr. Shirin Melikova. Dr. Melikova nas je odvela i u svoj ured u kojem čuva fotografiju s bivšom hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, koja je posjetila muzej tijekom svog službenog posjeta Bakuu krajem listopada 2016. godine.
"Azerbajdžan je poznat po svojoj drevnoj i bogatoj povijesti na raskrižju Europe i Azije. Krajolik zemlje karakteriziraju slikoviti prirodni kontrasti, a od antike ovdje su se razvili mnogi obrti te je tkanje tepiha u našoj zemlji dosegnulo razinu visoke umjetnosti. U azerbajdžanskoj kulturi tepih je više od elementa kućnog uređenja, dio je bezbroj svečanosti i ceremonija", kaže dr. Shirin Melikova istaknuvši kako tepisi odražavaju jedinstvenost nečijeg karaktera i umjetničkog ukusa, uključujući mnoštvo kulturnih slojeva, povijesnih epoha i stilova.
"Azerbajdžanski narod nije mogao zamisliti život bez tepiha, a neke tradicije su preživjele do danas. Na tepihu su se rodili; među sagovima su živjeli, a na tepihu čovjek kreće na svoj posljednji put. Ornament je ključ kulture Istoka, sa svojim jedinstvenim izražajnim jezikom i posebnim kanonima utemeljenim na stoljetnoj tradicionalnoj estetici svijeta koji ga okružuje i težnji za sveobuhvatnom ljepotom", kazuje dr. Melikova te dodaje kako je Azerbajdžanski nacionalni muzej tepiha prvi muzej u svijetu te vrste, a osnovan je 1967.
"Danas je muzej u posebno dizajniranoj modernoj zgradi. Muzejski trezor čuva oko 11.000 eksponata, tu su uz tepihe i zanimljivosti vezane uz brončano doba, antiku i rani srednji vijek, a veći dio zbirke datira od 17. do 20. stoljeća. Stalni postav uređen je tako da se tepisi postupno otvaraju pred gledateljem, te se posjetitelju čini da se nalazi unutar golemog čarobnog tepiha koji vodi u drugu dimenziju", otkriva ravnateljica muzeja.
Taktilni osjet na replikama
"Kao i svi istaknuti muzeji diljem svijeta, aktivno razvijamo obrazovne programe, vodimo obilaske, držimo predavanja i organiziramo majstorske tečajeve. Muzej je postao živi i promjenjivi obrazovni centar za sve. Ovdje često vidim i posjetitelje u invalidskim kolicima, koji se lako i samostalno kreću našim prostorima. Uz to, većinu sagova u stalnom postavu prate i njihove umanjene replike koje su istkale naše muzejske tkalje Tehnološkog odjela. Takav interaktivni i taktilni prikaz nužan je za detaljno razumijevanje specifičnosti naše kolekcije, a zaokuplja posjetitelje svih dobnih skupina. Još je važnije to da ova inovacija omogućuje osobama koje su slabovidne ili slijepe da "vide" naše tepihe, iskuse razne tehnike i osjete oblike ukrasa. Natpisi na Brailleovu pismu i audiosnimke također pružaju detaljne informacije o svakom izlošku", zaključila je dr. Shirin Melikova.
