Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi prvo je u njemačkom Die Zeitu, a onda i sa službenih stranica ECB-a odgovorio na kritike koje su na račun njegova plana da nastavi kupovati španjolske i talijanske obveznice stigle iz Njemačke.
Vrijeme za reforme
Nijemci smatraju da se zemlje s visokim deficitima previše oslanjaju na središnju banku, što je korak do tiskanja novca. Draghi je već najavio da će vladama problematičnih zemalja dati vremena da provedu reforme i omogućiti im da dođu do jeftinijega kapitala, a detalji njegova plana bit će poznati 6. rujna.
– ECB nije politička institucija, ali je predana svojim odgovornostima, a jedna je od njezinih obaveza uz stabilne cijene i stabilna i čvrsta valuta – napisao je Draghi u opširnom odgovoru u kojem nije spominjao konkretne poteze središnje banke, ali je podsjetio na povijest stvaranja EU i kazao da ga ne zadovoljava prevladavajuće mišljenje da se EU nalazi između dva izbora – ili će se vratiti u prošlost, što znači raspasti, ili će prerasti u sjedinjene države. – Moj je odgovor na tu dilemu da za stabilnost eura ne treba birati između tih dviju krajnosti – poručio je Draghi njemačkoj javnosti, više u maniri političara nego bankara. Euro je uveden kao “valuta bez države” da se sačuva suverenitet i raznolikost zemalja članica, poslije su postavljeni i institucionalni temelji za političku zajednicu, ali preslabi da bi se upravljalo krizom. Draghi kaže da povratak na staro ne može biti rješenje nego se ekonomska i politička integracija trebaju razvijati paralelno.
– Poželjno je stvoriti takvu arhitekturu koja će svim zemljama eurozone stvoriti trajni prosperitet, osobito Njemačkoj. Korijen njemačkog uspjeha njegova je duboka integracija u europske i svjetske ekonomije – poručio je Draghi. Najavio je da po uzoru na SAD, gdje godišnje propadne oko 90 uglavnom malih banaka, Europa ne bi trebala na sebe preuzimati sav bankarski rizik.
– Tekst je vrlo razuman i staložen. U okolnostima koje su prilično uzavrele pozitivno je što čelna osoba tako važne institucije odaje dojam da može ponuditi rješenje za eurozonu koje nije radikalno i samim time opasno – komentira njegov istup ravnateljica Ekonomskog instituta i članica Savjeta HNB-a Sandra Švaljek. Draghi, kaže Švaljek, naglašava da se od jedinstvene monetarne politike Europske unije ne smije odustati zbog nemjerljivih koristi koje donosi. No, jedinstvena monetarna politika zahtijeva puno koordiniranije ekonomske politike nego što je to do sada bio slučaj. Prije svega Draghi se zalaže za čvrst nadzor nad nacionalnim politikama državne potrošnje i nad radom financijskih institucija. Ističe kako se ekonomski i socijalni modeli zemalja članica eurozone trebaju prilagoditi cilju ekonomske održivosti i porasta konkurentnosti, što podrazumijeva veći stupanj centralizacije politike tržišta rada i socijalne politike.
Nema popuštanja
Švaljek uočava da Draghi nije eksplicitno rekao što bi se trebalo događati s onim članicama eurozone koje odbiju podvrgnuti nacionalne interese interesima monetarne unije i jedinstvenog tržišta. Je li prihvatljivo da u takvom slučaju politički razlozi opravdaju ostanak zemlje unutar eurozone pa čak i EU, ili je kriza pokazala da se ekonomske politike nacionalnih država koje štete eurozoni ne mogu tolerirati? Iz staloženog, ali odlučnog Draghijeva teksta moglo bi se zaključiti da popuštanja pod političkim pritiscima ne bi smjelo biti, pa i po cijenu izlaska sebičnih članica iz eurozone.
Jukkonen, € je equivalent za dobru, staru DM.