Što su zapravo klimatske promjene te kakav utjecaj imaju na današnje društvo i ekonomiju teme su kojih su se, među ostalima, dotaknuli sudionici jučerašnje konferencije "Klimatske promjene – sadašnjost, ne budućnost" koju je, u suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, u čijim se prostorima i održala, organizirao Večernji list. Cilj konferencije, koja je okupila brojne domaće stručnjake, bio je kroz rasprave i predavanja podići svijest o opasnostima klimatske krize te potrebi da se ona prevlada, a okupljenima se obratio i glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.
– Mi u Večernjem listu shvatili smo da se u proteklih nekoliko godina pojavilo niz udruga koje su počele ukazivati na problem klimatskih promjena, a mi smo im odlučili otvoriti prostor da ponude i potencijalna rješenja. U brojnim akcijama čišćenja okupili smo velik broj ljudi, nema dijela Hrvatske gdje nismo bili prisutni, što dokazuje i medijski Oscar koji smo ove godine primili u New Yorku, a što nam je bio dodatan poticaj da se još više bavimo sličnim stvarima i uključimo još više ljudi. Malim promjenama možemo ovaj naš planet učiniti boljim mjestom i takvog ga ostaviti budućim generacijama – istaknuo je.
Podizanje razine more
Koji su uzroci klimatskih promjena te koji su njihovi pokazatelji u uvodnom je predavanju pod nazivom "Klimatske promjene, globalni utjecaji i promjene zagrebačke klime" objasnila Ivana Herceg Bulić, profesorica i voditeljica Centra za klimatološka istraživanja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
– Ono što nas zabrinjava jest činjenica da posljednjih nekoliko desetljeća temperatura Zemlje ubrzano raste. Kada govorimo o globalnom zagrijavanju, vrlo često povezujemo samo promjene temperature, ali usto nas brinu i svi procesi koji dolaze s globalnim zatopljenjem – istaknula je te dodala kako su klimatske promjene, odnosno globalno zatopljenje zapravo posljedica svega štetnog što ispuštamo, kao i onog što smo promijenili na tlu, ali i cijelom planetu. Pokazatelji klimatskih promjena, među ostalim, tako su ubrzano zagrijavanje oceana u kojima se neprekidno pohranjuje znatna količina topline.
POVEZANI ČLANCI:
– Sukladno tome ide i podizanje morske razine zbog čega su najugroženiji, dakako, obalni gradovi. Posebno bih naglasila i otapanje arktičkog leda koji se ubrzano topi zbog čega se atmosfera ondje zagrijava dvostruko brže nego u drugim dijelovima zemlje. Ne smijemo se zavaravati činjenicom da je Sjeverni pol daleko od nas jer upravo otapanje ledenjaka dozvoljava da sve veća količina sunčeve energije zadržava na zemlji – objasnila je Ivana Herceg Bulić. Upravo iz tog razloga, dodaje, klimatske promjene trebaju se pratiti u svakom kutku zemlje jer klimatski je sustav interaktivan te ono što se događa na drugom kraju planeta može se reflektirati i na drugi.
– Svi se pitamo kakva će nam biti budućnost, no prema svim pokazateljima, nažalost, možemo očekivati da će se naša zemlja i dalje zagrijavati te da će ekstremni meteorološki i klimatološki događaji biti sve češći i intenzivniji – zaključila je. Nakon uvodnog predavanja uslijedila je i panel-diskusija pod nazivom "Klimatske promjene – praćenje, istraživanje i posljedice" u kojoj su sudjelovali Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka pri PMF-u, Tanja Renko iz Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave Državnog hidrometeorološkog zavoda, Mira Zovko iz Ministarstva turizma i sporta te Ines Sviličić Petrić s Instituta "Ruđer Bošković". Panel je moderirala Večernjakova urednica Petra Balija koja je Tanju Renko, među ostalim, upitala možemo li se pouzdati u vremensku prognozu.
– Možemo se itekako pouzdati jer vrlo je velik napredak zabilježen u posljednjih 50 godina, dostupna su nam sve brža računala i satelitska mjerenja koja su se također znatno poboljšala – istaknula je Tanja Renko koja je u sklopu panela sa sudionicima podijelila i nekoliko savjeta kako se zaštititi od nevremena.
– Vidjeli smo u srpnju koliko brzo oluje mogu putovati, zadesila nas je u nezgodno vrijeme kada se većina sugrađana nalazila na ulicama, a ono što je u tom trenutku najvažnije jest što prije pronaći neki zaklon u čvrsto izgrađenom objektu, maknuti se od prozora i nikako se ne smije "sklanjati" pod stablo – objasnila je. A koliko je rana najava nepovoljnih vremenskih uvjeta važna za poljoprivredu, objasnila je pak Ines Sviličić Petrić.
– Poljoprivreda je najbolji primjer štetnog utjecaja klimatskih promjena, svake godine bilježi se sve manje prinosa što će na koncu dovesti i do rasta troškova. Proizvodnja osnovnih namirnica, kao što su razne vrste žitarica, past će za čak 50 posto, a kada će nastupiti velike kiše, suše, kada će pasti tuča, rana najava uvelike znači poljoprivrednicima. Ne možemo se vratiti na staro, nepovoljan utjecaj klimatskih promjena možemo zaustaviti, među ostalim, konzumacijom lokalnih organski uzgojenih proizvoda, smanjiti konzumaciju mesnih proizvoda čiji uzgoj dovodi do povećanja stakleničkih plinova i, dakako, trebamo više educirati mlađe generacije jer će oni možda nešto i uspjeti popraviti – kazala je Sviličić Petrić.
Utjecaj na turizam
U sektoru turizma posljednje se dvije godine, kako je istaknula Mira Zovko, provodi sve veći broj edukacija vlasnika i investitora koje se usmjerava na sve veće smanjivanje ugljika. – Prilagodba je nešto čemu svi trebamo težiti. Više od 65 posto naših posjetitelja dolazi zbog sunca i mora i od toga ne možemo pobjeći, ali moramo se naučiti prilagoditi. Trebamo više zelenih otoka, više zelene i plave infrastrukture, kao i težiti izgradnji umjetnih grebena jer učestali porast razine mora prijeti sve više gradova – istaknula je.
POVEZANI ČLANCI:
U razgovoru koji je uslijedio nakon panela, Večernjakovoj novinarki Petri Maretić Žonja, koautor UN-ove enciklopedije o društvenoj i solidarnoj ekonomiji Dražen Šimleša otkrio je kako postoje tri stupa održivog razvoja, a to su okoliš, društvo i ekonomija. – Klimatske promjene su posljedica, a ako rješavamo samo posljedice, to nije dugoročno. Imam osjećaj da jako puno ljudi želi nešto promijeniti, ali nema dovoljno edukatora. Ako osobi ne date konkretan model, odnosno rješenje, nju će vrtlog života odvesti u potpuno drugom smjeru. Činjenica je da imamo manjak povjerenja u institucije, demokraciju, a sve više i u znanost – naglasio je Šimleša.
