Hoće li mreže izdržati?

Poželjno je da se školarci prikapčaju putem fiksnih mreža na online nastavu

Nastava na daljinu
Foto: Sandra Šimunović/Pixsell
1/3
19.03.2020.
u 14:27

Tonko Obuljen: Za sada nema potreba za hitnim mjerama, jer sve funkcionira kako treba. Treba biti svjestan da infrastruktura ima svoje limite i da svi trebaju ipak umjereno koristiti sve resurse, pa i telekomunikacijske

Život u doba koronavirusa osudio nas je da gotovo u potpunosti komuniciramo digitalno. Mobiteli i računala povezana na mobilne ili fiksne mreže postali su nam najvažniji komunikacijski alati, koji nam omogućavaju sve, od običnih razgovora, poruka, informiranja na portalima, društvenim mrežama.. Škola se potpuno preselila u online svijet, a većina poslova također se odvija online. No, da bi sve to funkcioniralo iznimno je važno da imamo stabilne fiksne i mobilne mreže jer one su glavni preduvjet povezanosti u korona krizi. Udar na tu infrastrukturu ostavio bi nas u 'mraku' odsječenom od svih informacija.

Telekomi koji posluju u Hrvatskoj, svjesni povećanih potreba građana za komunikacijom mahom su, ne bi li ublažili krizu kod korisnika, omogućili dodatni podatkovni mobilni promet besplatno za skoro sve skupine korisnika. Bit će im to sada i svojevrsno testiranje opterećenja mreže jer neke projekcije Europljana govore kako valja imati i plan ako dođe do preopterećenosti, što bi posljedično moglo uzdrmati stabilnost ili trgovačkim rječnikom rečeno, opskrbu signalom.

Na pitanje imaju li poteškoća i kako se 'ponašaju i fiksna i mobilna mreža te imaju li možda neke projekcije i pripremljene mjere za slučaj preopterećenosti mreža i postojećih kapaciteta iz HT-a, A1 Hrvatska i Tele2, tvrde kako čine sve da osiguraju stabilnu i pouzdanu uslugu svim korisnicima, te dodaju: Iz A1 ističu: Ovih dana bilježimo u pojedinim trenucima i dvostruko više glasovnog prometa nego inače, što je očekivano s obzirom na to da su se mnoge kompanije prilagodile situaciji i uvele rad od kuće. Povećan je i promet vezan uz multimedijske servise i streaming platforme. Također, velik broj korisnika gleda uživo i na zahtjev HRT3 i SPTV kanale zbog prikazivanja školskog sadržaja.

Usto kažu iz A1 kako su uz postojeći mrežni operativni centar osnovali i interni krizni stožer. "Razrađeni su detaljni scenariji za osiguravanje kontinuiteta poslovanja i pružanja usluga. Tehnički eksperti aktivno nadgledaju mrežne kapacitete i spremni su reagirati u slučaju izvanrednog prometa ili bilo kakvih drugih poteškoća!, naglašavaju iz A1. Iz HT-a te uvjeravaju kako su u potpunosti posvećeni osiguravanju povezanosti svojih korisnika te su u tom smislu, osigurali kontakte i prate zbivanja kod telekom operatora u drugim europskim državama kako bi na vrijeme prepoznali rizike i poduzeli sve moguće radnje.

Iz Tele2 kažu kako je trenutačna opterećenost mreže na visokoj razini, ali kapacitet je još uvijek dovoljan za postojeće potrebe korisnika. Izvjesno je da će odluke nadležnih državnih tijela ići u smjeru društvene odgovornosti koja će građane dodatno zadržavati unutar njihovih domova, pa očekujemo i dodatna povećanja prometa u Tele2 mreži. Naši stručnjaci već se pripremaju kako bi povećali kapacitete na svim ključnim točkama Tele2 mreže, ističu iz Tele2 i dodaju da pažljivo prate utjecaj društvene situacije na mrežne kapacitete.

Kada se radi o mrežama bilo mobilnim bilo fiksnim, pravo poduzimanja mjera jest na resornom Minstarstvu mora, prometa i infrasturkture uz suradnju i stručnu pomoć regulatora HAKOM-a koji ima uvide u situaciju na terenu. U izvanrednim situacijama poput ove, glavnu riječ imao bi nacionalni krizni Stožer.

Kako nam je kazao Tonko Obuljen, predsjednik VIjeća HAKOM-a, za sada nema potreba za hitnim mjerama, jer sve funkcionira kako treba. Budući se situacija poput ove pandemije prvi put javila i nitko zapravo nema iskustva na kojem bi temeljio procjene, valja biti na oprezu. U slučaju telekomunikacija, kazuje Obuljen, suradnja svih, od telekoma do ministarstva je bitna što se i dogođa i to na dnevnoj bazi. Jednako tako komunikacija se odvija i na razini EU te unutar tijela koje okuplja EU regulatore - Bereca.

- Trenutačno je situacija s mrežama dobra. Naravno, postoje izolirani incidenti, koje vidimo na primjeru online školovanja, no to ne znači da su 'krive' mreže jer ima niz faktora od preopterećenosti servera ili servisa koji na to mogu utjecati. Kada se radi o mrežama, tu mogu reći da je poželjno da se školarci prikapčaju putem fiksnih mreža, što, vjerujem većina i čini u svojim domovima. Treba biti svjestan da infrastruktura ima svoje limite i da svi trebaju ipak umjereno koristiti sve resurse, pa i telekomunikacijske - pojašnjava nam Tonko Obuljen.
Kada bismo doista bili u problemu preopterećenosti, što bi se tada događalo, pitali smo Tonka Obuljena. Operatori bi odmah reagirali najbolje što mogu. Trenutačno zakonodavstvo propisuje odredbu o neutralnosti mreža, odnosno telekomi moraju jednako vrijedan sadržaj propustiti svojim mrežama, odnosno nema prioriteta koji imaju prednosti na mreži ne bi li došli do korisnika. Međutim dozvoljena je intervencija u slučaju zagušenja mreže, ali vrlo ograničenog trajanja i opsega. Države članice već intenzivno razmišljaju o mogućim mjerama, a očekuje se da će reagirati i Europska komisija s uputama i mjerama, kazuje T. Obuljen.
Upravo prioriteti bi se mogli postaviti kada bi došlo do 'pucanja' mreža. Tada bi se vjerojatno dogodila suspenzija dijela odredbi o neutralnosti i na neki način postavili prioriteti. Primjerice, da se ograniči raspoloživi kapacitet za video-sadržaj koji najviše 'troši' kako bi se dio kapaciteta „rezervirao“ za kritične servise, npr. hitne službe ili školu online. U tom slučaju valjalo bi pametno postupati da ne nastane nered na tržištu i favoriziranje nekog servisa pred istovjetnim drugim. Stoga je važno da akcije budu koordinirane.

Đuro Lubura, predsjednik udruge Digitalna Hrvatska, smatra da je već vrijeme za apele i pozivanje na oprez. te kaže: Moramo znati da niti jedan sustav, pa niti sustavi mobilnih telekomunikacijskih operatora, nisu kapacitirani za ovakve izvanredne situacije i nepredviđena velika povećanja podatkovnog prometa. Osim toga, mobilne telekomunikacijske mreže koriste radiofrekvencijski spektar koji je ograničen prirodni resurs, pa imaju i ograničen kapacitet. Stoga je nužno naše odgovorno i promišljeno ponašanje - važno je da uvijek kada je to moguće koristimo fiksni internet kako bi nam mobilni bio uvijek dostupan ondje gdje nemamo fiksnog. Dosta je jednostavno biti odgovoran – dovoljno je da se, gdje god je to moguće, svojim mobilnim uređajem priključite na Wi-Fi mrežu i time video sadržaje, glazbu i sve ostalo što gledate i slušate preusmjerite s mobilnih mreža na svjetlovodne i druge kabele koji imaju puno veći kapacitet nego ga imaju mobilne mreže.

Neki europski telekomunikacijski operateri već su se požalili na probleme s prijavom na mrežu otkako milijuni rade od kuće zbog pandemije koronavirusa, zbog čega je povećano korištenje podatkovnog prometa za 30 posto, prenosi Reuters. Britanski O2, u vlasništvu španjolske Telefonice, priopćio je kako su neki korisnici imali poteškoća s govornim uslugama. "U ovom trenutku bilježimo povećanje podatkovnog prometa", objavio je Deutsche Telekom, glavni operater na njemačkom tržištu. Izolirani slučajevi problema s povezivanjem na mrežu vjerojatno se događaju jer ljudi isprobavaju nove aplikacije za videokonferencije i tako preopterećuju servere na kojima se te videokonferencije izvode, rekao je izvor iz njemačke telekomunikacijske industrije, prenosi Reuters.

 

Komentara 3

DI
Dingo
20:19 19.03.2020.

Kod mene na 10km od Zagreba, nema fiksnog interneta, infrastruktura je starija od Hrvatske. HAKOM ignorira, HT ignorira, jedva A1 namočiti da stave baznu i to je jedina opcija. Na 15 km od Trga Bana Josipa Jelačića.

Avatar neugodan
neugodan
08:12 26.03.2020.

Lopine sugave...80% zemlje je i dalje na jadnim bakrenim zicama ili uopce nema net. Sve brzine ispod 50/50 kao da i nema internet. Tcom je veleizdaja.

PO
pokupecs
20:20 19.03.2020.

Izdrzace, samo treba platit servere

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije