Sve uspjehe Igora Rudana, našeg poznatog i jednoj od najcitiranijih znanstvenika na svijetu nije lako navesti, a on je sada na taj popis dodao i – objavu kratkog romana. “Povjetarac” je naslov njegova prvog beletrističkog djela koje je svjetlo dana ugledalo u izdanju Večernjeg lista, čiji je Rudan kolumnist, te je stoga jučer javno predstavljeno na online platformi Večernji TV. Urednik knjige Kruno Lokotar, glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić te sam Igor Rudan objasnili su tom prilikom važnost i posebnost ove knjige.
– Živimo u periodu ljudske povijesti u kojem smo za sve drugo u ljudskom organizmu uspjeli shvatiti i strukturu i funkciju, osim za mozak. Pitanja o mozgu koja ostaju izvan dosega znanosti pokušao sam dočarati vrlo jednostavnim alegorijskim pričama i to prvenstveno ljudima koji nemaju vremena za dubinsko proučavanje filozofije religije, ljubavi, estetike, ljepote… – ističe Igor Rudan koji je odmah na početku promocije istaknuo kako mu je objava beletrističkog romana već dugo bila želja koju si je odlučio ispuniti za 50. rođendan. Rudan, koji je inače i direktor Centra za globalno zdravlje sveučilišta u Edinburghu, već je objavio niz popularno-znanstvenih knjiga o 21. stoljeću “Točna boja neba”, “Zao zrak”, “U zemlji klanova” i “Očekujući vatre”, a sada donosi svojim čitateljima i jedan literarni uradak.
– “Povjetarac” je alegorija, žanr koji je karakterističan za renesansnu hrvatsku književnost i u sebi nosi element putovanja. Ova je knjiga opisana kao alegorija o odnosu znanosti i vjere, ali to je veoma reducirajuće jer progovara o još mnogo tema, o ljudskim dvojbama, pitanjima... – objasnio je urednik Kruno Lokotar.
“Povjetarac” je, naime, istodobno i pustolovna i ljubavna priča, ali i alegorija koja propituje poriv za istraživanjem svijeta. Rudan tako u odnosima između znanosti, umjetnosti, ljubavi i vjere pronalazi zajedničku poveznicu u nekoj vrsti ljepote, a “Povjetarac” otvara nove dimenzije i kutove gledišta te potiče na razmišljanje o dubljem smislu.
– Jedna od stvari koja me najviše fascinira kod mozga jest potreba za vjerom. Na koje god su otočje antropolozi kročili, u koje god selo na svijetu da su zašli, uvidjeli su da su ljudi tamo razvili neku vrstu religije i ta univerzalnost potrebe za vjerom je fascinantna, kao i univerzalnost potrebe za umjetnošću, za estetikom, za ljepotom… – kaže Rudan te ističe kako je u romanu htio jednostavnim pričama pokazati da je moguće, unatoč uvriježenim uvjerenjima, biti i znanstvenik i vjernik.
– Mi smo već jednom surađivali na projektu u sklopu kojeg smo pokušali odgovoriti na pitanje u što vjeruju hrvatski znanstvenici. U svom je tadašnjem eseju o spoju materijalnog i duhovnog Igor Rudan toliko jednostavno objasnio da je uistinu moguće biti i znanstvenik i vjernik. Stoga sam s velikom znatiželjom iščekivao i ovaj rukopis, a moram priznati da sam i sâm htio dobiti odgovore na neka svoja razmišljanja, što u konačnici i jesam – zaključio je pak glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.
Tko je ova maškara na slici? Zašto objavljujete slike ljudi kojima se ne vide lica?