Već prvog dana ljeta u Hrvatsku je stigao toplinski val, s temperaturama do 40°C i crvenim meteoalarmima u Dalmaciji. Ništa bolje nije ni u moru, gdje je već u jutarnjim satima izmjereno oko 25°C, a nastavak dana može donijeti samo pogoršanje, najavljuje Državni hidrometeorološki zavod. Što možemo očekivati u narednom razdoblju, i što nam govori ovaj toplinski val, govorila nam u studiju Večernji TV-a klimatologinja DHMZ-a Lidija Srnec.
- Posljednjih godina sve je vidljivije da se klima mijenja. 2023. bila je najtoplija otkad postoje službena meteorološka mjerenja. Mi smo pod utjecajem visokog tlaka zraka i imamo pritok suhe i tople zračne mase što znači da smo već nekoliko dana pod visokim temperaturama. Činjenica je da su toplinski valovi direktna posljedica klimatskih promjena - ispričala je na početku.
Kada se pogledaju podaci postaje Zagreb Maksimir, navodi klimatologinja, može se vidjeti kako je od 1926. pa do danas temperatura rasla prosječno 0,2°C po desetljeću. Međutim, taj rast se ubrzava što se više smanjuje promatrano razdoblje.
- Od 2000. do danas imamo 10 najtoplijih godina i to pokazuje da je ta promjena doista tu te ćemo je teško usporiti - kazala je, no ukazala na razliku između klime i vremena.
- Klimatske promjene jesu na dugoj skali i tu treba gledati srednje vrijednosti kako se one mijenjaju. Opasne vremenske pojave su posljedice klimatskih promjena, to su vremenski ekstremi za koje se pokazalo da su češći i intenzivniji što se klima više mijenja. Ono obuhvaća i temperaturu tla, ekosustav, mora... Temperatura u svim tim dijelovima se mijenja, a s njima i temperatura mora koja je doista ekstremna trenutno. Nikada nije bila toliko visoka kao proteklih mjeseci. Sporije se griju, ali su onda i dulji spremnici topline. Pokazalo se i da sa svakim stupnjem globalnog porasta temperature zraka možemo očekivati i 7 posto više vlage u atmosferi, što znači da ona sadrži i veću kinetičku energiju - objasnila je. Drugim riječima, što su topliji atmosfera i more, to su nevremena jača.
- Tako je. Vjerojatnost za te ekstreme je puno veća - dodala je. Porast temperature utječe i na živi svijet, a brojni će primijetiti i gubitak godišnjih doba kao posljedica klimatskih promjena.
- Pokazalo se da su česti nagli prijelazi - iz nižih temperatura naglo skaču u visoke. Zimske kapute bih ja rekla da više ni ne trebamo, ne trebaju nam ni čizme jer nema ni snijega. Godišnja doba na neki način postoje jer je ovo proljeće, primjerice, bilo vrlo promjenjivo. Teško je reći jesu li se godišnja doba izgubila, možemo samo reći da su se ona klasična doba izgubila - pojasnila je.
POVEZANI ČLANCI:
Češće su i suše, ili pak kratkotrajne intenzivne oborine koje stvaraju probleme u poljoprivredi, navodi Srnec. Primjer za to je i nedavni slučaj iz Krka gdje je u jednom danu pala i višemjesečna količina oborine.
- Tlo koje je možda prije osušeno nema mogućnost upijanja vode u kratkom vremenu, gore je kao beton. Međutim, nije sve vezano samo uz tlo, već i uz sustav odvodnje. Ako to nije održavano, onda je tu problem i upravljanja sustavom - objasnila je.
Sprema li se nama i scenarij Australaca koji za Novu godinu odlaze na doček na plažu?
- To se nama neće dogoditi jer je cirkulacija na južnoj hemisferi drugačija. Međutim, svi podaci pokazuju da temperature rastu. Pokazalo se da ćemo imati blaže zime i manje snijega, ali to ne znači da ga neće biti. Kad se gleda oborinski režim, pokazalo se kako na području Hrvatske možemo imati čak i blagi porast, ali neće biti u formi snijega već kiše. Snježni turizam i skijanje u Hrvatskoj je danas već ugroženo i smanjene su te mogućnosti, a koliko je moguće tu vrstu turizma nastaviti je upitno jer za to treba uložiti veliku količinu energije i vode - objasnila je.
>> Ovo su najviše temperature ikad izmjerene u Hrvatskoj: 1981. u ovom je gradu izmjereno čak 42,8 °C
Srnec se dotaknula i saharskog pijeska kojeg imamo prilike vidjeti posljednjih dana, objašnjavajući kako su te čestice uobičajene, samo što nam se vizualno čini kako ih je više. Neki radovi pokazali su kako zračne mase koje su bogatije saharskim pijeskom u naše krajeve s Atlasa dolaze u proljeće i jesen. Međutim, osim što dolaze iz Afrike, mogu doći i iz Azije.
- Osim što on smanjuje vidljivost, definitivno mijenja sastav atmosfere, a neki kažu da može utjecati i na zdravlje. Isto tako, kad padne kiša, saharski pijesak se ispire iz zraka i onda možemo vidjeti na staklima da ima puno prljavštine. Oni se otapaju u moru i onda dolazi do razvoja organizama, poput fitoplanktona - objasnila je.
Klimatologinja smatra kako su sve kulture ugrožene, navodeći kako će biti važna suradnja između meteorologa i agronoma - dok će meteorolozi znati kako će se klima mijenjati, a oni će morati promišljati o tome kako to utječe na kulture koje uzgajaju.
- Mijenja se vegetacijska sezona, ona se produžuje, no to ne znači da ćemo moći imati dvije sadnje unutar jedne sezone. Neke granice će se pomaknuti prema sjeveru, pa i na više nadmorske visine. Primjerice, sorta malog plavca već može uspijevati i van obalnog područja, no tu je pitanje kvalitete tih kultura - objasnila je.
Jesmo li prošli tu točku bez povratka?
- Prilagodba i je naglašenija jer su doista klimatske promjene tu. Mi ih vidimo i vidimo njihove posljedice. Moramo utjecati na njih i saživjeti se s njima, te pokušati imati što manje štete. Međutim, doista treba raditi da emisije stakleničkih plinova budu što manje. Treba reći da mi i sada prestanemo sve emitirati, mi tu promjenu nećemo odmah vidjeti, već nakon nekoliko godina - poručila je na kraju klimatologinja Lidija Srnec.
Naravno da se ispod sloja neprirodnih tvorevina koji iznad nas tvore kupolu, kuhamo. Do kad nas misle lagati i primati novac za to?