Ove sezone zime u Dalmaciji kao da nije ni bilo, a s njom ni bure, hladnog vjetra koji puše sa sjevera, koja je već zadnjih nekoliko godina osjetno slabija.
"Pa zima je tek počela kalendarski prije mjesec dana i nije stigla još pokazati sve što zna i može. Bit će nekoliko kratkih zimskih udara, hladnih valova, tj. prodora; to je za veljaču i ožujak. U prosjeku, međutim, zime jesu oslabjele, noćne temperature rastu brže, odnosno jače od ljetnih temperatura. A iznimaka ima i bit će ih", rekao je za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. sc. Branko Grisogon, fizičar s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objasnio je i kako postoji nerazmjer u zagrijavanju prizemne atmosfere i srednje količine pripadne oborine.
"Planetarni atmosferski valovi stimuliraju slabiji ili jači razvoj anticiklona ili ciklona, procesom barokline nestabilnosti gdje se uravnotežuje promjena brzine vjetra s visinom i promjena temperature od nas pa do polarnih krajeva, a ta razlika temperature slabi pa opada i promjena vjetra po visini. Mediteransko područje jedno je od najpogođenijih aktualnim klimatskim promjenama i zato to Dalmacija pojačano osjeća. A temperature osciliraju, kao i tlak, to su takve kontinuirane varijable. Treba gledati trendove, morsku temperaturu na više dubina, količinu snijega u planinama i koliko snijeg traje, a koliko nema snijega. Bit će, dakle, manjih, kratkih iznenađenja ka kraju zime, ali ništa osobito", tvrdi.
"Bilo je bure, ali doista ne one prave. Šteta za pršute, eh. Ali sjetite se bure u veljači 2012., kad je bilo više od tisuću lomova kostiju u Splitu. Mi – moja mala istraživačka grupa – i dalje proučavamo buru, u svoje slobodno vrijeme, naravno. Jer vlast i hrvatsku ispolitiziranu znanost to ne zanima. Odgovor i na pitanje o buri leži u slabljenju razlika srednje temperature između naših i polarnih krajeva, time slabi jako smicanje vjetra po visini i zadržavanje sinoptičkih situacija koje pogoduju dugotrajnoj buri. Naša mala grupa mjeri i dalje buru kod Maslenice najnaprednijim tehnikama i uskoro ćemo pokazati rezultate. Na primjer, udari bure u prosjeku ne slabe u odnosu na klimatološke, tj. udare bure u prošlosti. Nadalje, istražujemo ponašanje bure u navjetrini, dakle prije spuštanja niz planine prema moru", rekao je i dodao kako je bilo poznato da će 2020. biti, uz 2016., najtoplija godina otkad postoje mjerenja.
O posljedicama promjene klime profesor Grisogono je i ranije govorio za Slobodnu Dalmaciju, navodeći kako "ima indikacija da će se bura u prosjeku pojavljivati rjeđe nego prije, ali će vjerojatno dolaziti u neočekivano vrijeme i postizati neočekivano jake udare. Jugo će također promijeniti svoju statistiku, ali mi još ne znamo u kojim parametrima".
Bura puse sa sjeveroistoka a tramontana sa sjevera.