Sukob oko Obiteljskog zakona koji se posljednjih tjedan dana odvija u javnosti sukob je dviju pravnih struja, od kojih je jedna, uvjetno rečeno, liberalna, a druga konzervativna. Nakon što je u jučerašnjem razgovoru za Večernji list dekanica zagrebačkog Pravnog fakulteta prof. dr. Dubravka Hrabar iznijela svoj stav i pritom prozvala pravobraniteljicu za djecu doc. dr. sc. Ivanu Milas Klarić, uslijedio je pravobraniteljičin odgovor.
– Profesorica Hrabar i nadalje manipulira mojim izjavama pa tako kaže da sam rekla da se država nema što petljati u brak. Istina je da sam ja potpuno svjesna da se država zakonodavstvom može “petljati” u sve, no rekla sam, u slučaju obveznog savjetovanja prije razvoda braka, da to nije potrebno.
Zaštita djeteta nešto je posve drugo i upravo sam to i rekla s ciljem zaštite prava djece. Prof. Hrabar reagira po načelu “hvalite me usta moja kad nitko drugi neće”. Pretjerano komentirati njezine izjave nije potrebno jer ona svojim izjavama kaže puno toga o sebi – uzvraća dr. Milas Klarić u svom odgovoru.
Prof. Hrabar vodila je radnu skupinu koja je osmislila Obiteljski zakon iz 2003., a dr. Milas Klarić bila je u radnoj skupini koja se bavila novim Obiteljskim zakonom koji je na snagu stupio 2014., a koju je vodila prof. Branka Rešetar s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku.
Ustavni sud suspendirao je taj zakon početkom 2015., ali je u gotovo jednakom izdanju ponovno donesen krajem 2015. Tadašnja ministrica Milanka Opačić donijela ga je pred sam kraj svog mandata. Obiteljski je zakon zapravo poligon za političko, ali dobrim dijelom i osobno razračunavanje dviju političko-pravnih skupina. Mnoge su pripadnice obiju strana (jer riječ je gotovo isključivo o ženama) u ranijem periodu bile u dobrim, štoviše prijateljskim odnosima, ali došlo je do razmimoilaženja, a njihov se sukob prelio i na njihovo kasnije djelovanje.
Odatle velika žuč kad je u pitanju Obiteljski zakon. Novu radnu skupinu koordinira Ljubica Matijević Vrsaljko, a vodi dekanica zagrebačkog Prava.
Predstavili su teze za novi Obiteljski zakon kojima se derogiraju neke novosti koje je donio zakon Milanke Opačić. Okupili su široku lepezu konzervativnih i liberalnih stručnjaka u radnu skupinu i tvrde da nema svjetonazorske obojenosti, no predstavnici potonje struje na oprezu su, a neki su već izišli iz radne skupine.
>> Država ima puno pravo petljati se u bračne odnose
Obiteljski zakon koji je stupio na snagu 1.11.2015., a čiji su idejni tvorci Milanka Opačić, profesorica Rešetar i Ivana Milas Klarić nešto je najgore što se moglo dogoditi djeci i roditeljima, posebno očevima u Hrvatskoj. Tim zakonom legalizirale su dosadašnju nakaradnu praksu kojom se djeci uskraćuje jedan roditelj, u pravilu otac. Tim zakonom propisale su da je zajednička roditeljska skrb moguća samo ako se oba roditelja tako usuglase, čim se jedan roditelj ne slaže, zajednička roditeljska skrb nije moguća, već će ju imati samo jedan roditelj, a onaj drugi biti će uskraćen za donošenje bitnih odluka vezanih uz djecu poput: vjeroispovijesti, u koji će dijete ići vrtić, školu, vanškolske aktivnosti i sl. Dakle drugi roditelj neće imati pravo odlučivati.