Kada je prije sedam godina stigao u Osijek, Splićanin Željko imao je "dvije borše". Danas ima obitelj, kćerkicu od 4,5 godina i sina od dvije godine, a od 2006. i kredit u "švicarcima" na 25 godina te ratu koja je sa 2200 kuna skočila na 3500 kuna.
Poziv s Facebooka
– Kredit u švicarskim francima uzeo sam na nagovor osobnog bankara. Tvrdio mi je da je povoljniji. Jasno da danas želim da se zaustavi taj rast da ne bih djeci morao ostaviti otplatu kredita. Nadam se samo da ću poživjeti dovoljno dugo i imati svoj dragi posao – kaže Željko, koji se u srijedu s dvadesetak žrtava kredita u "švicarcima" odazvao pozivu na Facebooku i došao na neformalan sastanak udruge Franak.
Građanska inicijativa kojoj je cilj zaštita prava građana koji su kod poslovnih banaka podigli kredite s deviznom klauzulom i promjenljivom kamatnom stopom za kupnju nekretnine ili pokretnine, zalaganje za zakonsko uvođenje instituta osobnog bankrota, strogo i transparentno definiranje marže banaka prema standardima EU te za mogućnost konverzije postojećih CHF kredita u eure ili kune po povlaštenom tečaju – u Osijek je dovela i Stjepana Mareljića iz Županje.
– Moj kredit nije velik. Na osam godina podigao sam 15.000 CHF. No moj je sin, koji živi u Zagrebu, digao kredit na 30 godina i danas mu je, nakon tri godine koliko ga otplaćuje, dug za stan od 500.000 kuna narastao na 700.000 kuna. Pa kako će on to platiti? – pita se ogorčeni otac koji, baš kao i većina zaduženih, ne vjeruje u rješenja koja je ponudila Vlada.
Političari ne razumiju problem
Ništa bolje nije mu ni rješenje oporbenog SDP-a.
– Valjda ne razumiju problem. Apsurd je zadužiti se na dodatnih 10 godina kako je u sporazumu s bankama predložila Vlada! Pa koja vam banka neće pristati na dodatnih 10 godina uzimanja kamata? Smanjenje kamata koje predlaže SDP isto je beskorisno. Tih jedan do 2,5 posto smanjenja ionako će progutati tečaj – kaže Mareljić, koji smatra da bi, nakon registracije udruge, trebalo inicirati sastanak s Udrugom banaka i predstavnicima Vlade da se pokuša dogovorom, a potom i zakonskom regulativom, riješiti problem.
Sadašnji tečaj CHF-a je izvan kontrole, jučer je bio 6,48, dan prije 6,42, a HNB se bori isključivo za euro, građani ostaju bez imovine pa bi jedino rješenje, smatra, mogla biti revalorizacija kredita u realne okvire te besplatna konverzija u euro. Udruga Franak, naglasili su zaduženi u Osijeku, morat će ekipirati jake snage pravnika i ekonomista kako bi građani uspjeli zadržati svoju imovinu i izvući se iz dužničkog ropstva. Pa i, naglasili su, pisati Ustavnom sudu te tražiti odluku o ustavnosti devizne klauzule koja bankama daje neograničenu moć.
Srbija svoje zaštitila
Za razliku od Hrvatske, Srbija s kojom se ne volimo uspoređivati – istaknuli su dodatno u Osijeku – ima Zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga, a kojim je regulirana promjenljiva nominalna kamatna stopa. Naime, tim je zakonom utvrđeno da "visina ugovorene promjenljive, a neodredive nominalne stope, odnosno promjenljivog neodredivog elementa te stope ne može biti veća od njihove inicijalne visine (visine u trenutku zaključenja ugovora). Banke ne mogu uvećavati visinu kamatnih stopa koristeći ugovorene neodredive elemente i nemaju pravo korisnicima ugovora naplaćivati posebnu naknadu za usklađivanje ugovora niti potraživati naknadnu dokumentaciju".
– Ako Srbija može zaštititi svoje građane od dužničkog ropstva, zašto naša Vlada i HNB ne mogu to isto učiniti nama?! Dokad će se pogodovati isključivo bankama? – pitaju dužnici.
Imate li problema s kreditima u francima, javite Večernjaku na besplatni broj 0800 85 85 ili na vecernji@vecernji.hr
Udruge Frank, narod mjenja Eure u Franke. Izgleda da se bliži vrijeme za prodaju Franaka.