U prvom krugu izbora za predsjednika Srbije, koji se održava 13. lipnja, nadmetat će se dvanaest kandidata. Šanse zasad imaju samo trojica kandidata - Tomislav Nikolić, Boris Tadić, Dragan Maršićanin - no iz prikrajka juriša i srpski Rockefeller Bogoljub Karić. Prema predizbornim anketama, samo njih četvorica mogu računati na više od 10 posto glasova onih koji će uopće izaći na izbore, a lavovski dio toga postotka uzet će radikal Nikolić i demokrat Tadić. Okršaj njih dvojice u drugom krugu znatno je neizvjesniji.
Koštuničin kandidat Dragan Maršićanin zabio si je autogol napadom na Borisa Tadića. Ali, predizbornim istraživanjima javnog mnijenja u Srbiji, barem je iskustvo Večernjakova dopisnika takvo, ne treba previše vjerovati. Pred prošlogodišnje, neuspjele predsjedničke izbore, naime, sva su istraživanja predviđala pobjedu Dragoljuba Mićunovića, no rezultati izbora potpuno su ih opovrgnuli jer je samo to što na izbore nije izašao dovoljan broj birača spriječilo da predsjednik Srbije uvjerljivo ne postane radikal Tomislav Nikolić.
Radikali i inače imaju najstabilnije biračko tijelo i ono će, ako ne u prvom, onda u drugom krugu, prema mišljenju relevantnijih analitičara, Tomu Nikolića dovesti u Ured predsjednika Srbije.
Drugi kandidat za drugi krug - najvjerojatnije će to biti Tadić iako ni Maršićanin nije bez šanse - morat će računati s glasovima svoga protivnika; Tadić s Maršićaninovim ili obrnuto. No dosadašnja kampanja, u kojoj su se ta dva kandidata častila najtežim kvalifikacijama, to baš i ne obećava.
Bez šansi nije ni Bogoljub Karić, koji marljivo obilazi Srbiju i "gađa" socijalne probleme obećavajući Srbima rad i blagostanje, no očekivati je da će on svoje glasače nakon prvog kruga prebaciti Borisu Tadiću. U trku je ušla i princeza Jelisaveta Karađorđević unatoč protivljenju "srpskoga dvora".
BEOGRAD, ROBERT VALDEC
