Želimo uključiti što više mladih u politiku i stranku”, otprilike na
taj način, ponajviše u izbornim kampanjama, istupaju politički lideri u
BiH. No kada mladima treba dati priliku dokazati se, rijetki su
hrvatski politički prvaci koji to učine. U nedostatku hrvatskih
političkih lidera Večernjak je pokušao pronaći mlađe političare koji su
se svojim radom, kvalitetama te javnim istupima sami nametnuli i koji
bi u budućnosti možda mogli postati lideri na hrvatskoj političkoj
pozornici u BiH.
Na površinu su tako, za sada, isplivala tri imena iz tri najjače
hrvatske stranke: Mišo Relota iz HDZ-a BiH, Danijel Vidović iz HDZ-a
1990. i Željko Asić iz HSP-a Đapić-Jurišić. Zanimljivo je da među njima
nema niti jedne pripadnice ljepšega spola, što je također simptomatično
za hrvatsku političku scenu u BiH, ali i za položaj žena u te tri
vodeće hrvatske stranke.
Voditelj Ureda za odnose s javnošću HDZ-a BiH Mišo Relota tu stranku je
izabrao jer s njom dijeli isti svjetonazor. “Želim doprinijeti da
Hrvati napokon postanu ravnopravni s ostala dva naroda u BiH”, navodi
Relota svoj prioritet. Tajnik Glavnoga stana HSP-a Đapić-Jurišić Željko
Asić kaže kako je HSP izabrao zbog pravaške ideologije i Ante
Starčevića te da je riječ o svjetonazoru koji pripada njegovoj
obitelji.
“I djed mi je bio pravaš”, s ponosom poručuje Asić. Predsjednik Mladeži
HDZ-a 1990. Danijel Vidović tu stranku je izabrao jer je izvorna
politička snaga Hrvata u BiH. “Riječ je o stranci koja baštini
domoljublje i slobodu za Hrvate”, s ponosom naglašava Vidović. Svi
zajedno poručuju kako će se svojim djelima boriti da se percepcija
građana o politici kao “prljavoj” promjeni jer je, kako kažu, riječ o
časnoj profesiji.
Svi za entitet
O suštinskim pitanjima hrvatske politike, kao što je uspostava hrvatske
federalne jedinice, imaju gotovo identične stavove. Sva trojica su
njezini zagovornici. Relota u prvi plan ističe prijedlog HDZ-a BiH o
četiri federalne jedinice, Asić diplomatski odgovara kako se zalaže da
hrvatski politički predstavnici upravljaju novcem hrvatskih poreznih
obveznika u BiH kako bi se tim novcem financirali poticaji u
gospodarstvu, znanost, kultura i mediji. “Svaki politički oblik koji će
to jamčiti za mene je poželjan, pa tako i hrvatska federalna jedinica u
BiH”, zaključuje Asić.
Vidović bez oklijevanja kaže: “Da! Za Hrvate ništa manje i nište više
nego za ostala dva naroda u BiH.” Govoreći o konkretnom problemu
opstanka hrvatskih medija, naglašavaju da rješenje vide u financiranju
tih medija iz županijskih proračuna, kao i u smjeni menadžmenta tih
medijskih kuća. Svi oni prioritete vide u ulaganju u gospodarstvo,
poglavito u proizvodnju na većinskim hrvatskim područjima u BiH, te
ulaganje u znanje, izvrsnost i znanost.
Na upit tko bi trebao biti gradonačelnik Mostara, Relota bez zadrške
navodi ime aktualnoga gradonačelnika Ljube Bešlića. “Da je Mostar
normalno uređen grad, taj čovjek je trebao već odavno biti imenovan
gradonačelnikom”, navodi HDZ-ovac Relota. S druge strane, Asić u prvi
plan ističe široj javnosti malo poznato ime dr. Dade Pehara,
zanimljivo, iz redova HDZ-a BiH.
Bliski Crkvi
Kao razlog navodi to što je kompetentan za tu poziciju, a kako kaže,
nije nevažno što je Hrvat i rođeni Mostarac. Vidović diplomatski
odgovara kako bi to trebao biti kandidat hrvatskih stranaka. Na izravan
upit je li to Ljubo Bešlić, odgovara – najvjerojatnije! O etičkim
pitanjima kao što su pobačaj, istospolni brakovi i legalizacija lakih
droga sva trojica se protive takvim zakonima, uz poruku da su njihove
stranke i njihovi osobni stavovi identični stavovima Katoličke crkve.
Kao najpozitivnijeg političara, a da nije iz stranke kojoj oni
pripadaju, Relota bez zadrške navodi Sulejmana Tihića, s obrazloženjem
da je riječ o bošnjačkom političaru koji istinski shvaća kako je jedino
ispravno rješenje za BiH ono koje je plod dogovora sva tri naroda. Kao
najnegativnijeg izdvaja Silajdžića zbog njegove ratne prošlosti i
izjave da su Hrvati sami sebi podmetnuli autobombu u Mostaru.
Osim toga, podsjeća Relota, njegova stranka je pobornik politike da se
Hrvatu i Srbinu u Sarajevu ne smije prodati ni trafika. Asić kao
pozitivca navodi predsjednika Doma naroda F BiH Stjepana Krešića iz
HDZ-a 1990. jer je, prema njemu, uz Zvonku Jurišća, jedina osoba koja
može biti lider Hrvata u BiH. Kao negativca navodi Milorada Dodika.
“Zbog toga što od 49 posto teritorija BiH pokušava napraviti svoju
privatnu monarhiju”, oštar je Asić. Vidović kao najpozitivnijega ističe
Dragana Vrankića iz HDZ-a BiH, a kao razlog navodi to što s pozicija
koje je obnašao nije naštetio Hrvatima u BiH. Negativca vidi u Komšiću.
“On, kao i ostali Hrvati u SDP-u, nemaju legitimitet predstavljati
Hrvate”, poručuje Vidović. Sva trojica se, naravno, i u budućnosti vide
u politici, a Asić i Vidović su se već natjecali na izborima. Nakon
razgovora s trojicom mladih političara vidljivo je da o krucijalnim
pitanjima hrvatske političke zbilje u BiH imaju konsenzus te da sa
svojim stavovima o nekim pitanjima mudrije razmišljaju od svojih
stranačkih šefova. To daje nadu da će nove generacije postupati i
djelovati zrelije od onih koji sada vladaju političkom scenom Hrvata u
BiH.
NOVI POLITIČARI
