Iako predstečajne nagodbe mogu ‘vratiti u život’ mnoge kompanije, a za neke od njih je ta nagodba i završena potvrdom vjerovnika, ipak, niti jedna još nije potvrđena na Trgovačkom sudu.
– A svako čekanje je rizik za kompaniju i može je opet otjerati u propast, upozorio je Marko Lesić iz Nexus fonda za gospodarsku suradnju (FGS) na skupu Institucionalni investitori i korporativno upravljanje u organizaciji časopisa Banka.
Naime, upravo Nexus čeka potvrdu suda da je za Dalekovod predstečajna nagodba usuglašena, jer prema dogovoru, taj FGS će ući u Dalekovod i uložiti 150 milijuna kuna. FGS-ovi mogu biti dobar izvor potrebnog kapitala, isto kao i mirovinski fondovi, rečeno je na skupu, jer banke zbog krize više nisu sklone financirati kompanije. Uostalom, kada su banke to i radile, novac su usmjeravale u veće tvrtke, a sada je to potrebno i ostalima u čemu važnu ulogu upravo mogu odigrati nebankarske institucije. Problem je i taj što je godinama kod nas sustav bio bankocentričan, pa zbog nerazvijenosti ostalih oblika financiranja sustav trenutačno nije spreman za spašavanje tvrtki u krizi. Banke su spremne na restrukturiranje duga, ali samo ako se unese novi kapital, kojeg sada imaju fondovi. No FGS-ovi rade tek dvije godine, a mirovinski fondovi su ograničeni u ulaganju, pa pojedini može u tvrtki sudjelovati s najviše 10 posto udjela.
– Zato se i radi na izmjenama zakona koji bi trebao zaživjeti sljedeće godine, najavio je čelnik Hanfe Pierre Matek. Govori se o povećanju udjela u tvrtki na 15 posto, no čak i o tome da bi sva četiri fonda zajedno mogli imati i 100 postotno vlasništvo. Ali, tada bi, rekao je Matek, trebalo riješiti moguće rizike, kao što su sukob interesa, aktivniju uloga fondova u upravljanju, interes rada, povlaštene informacije i slično, a što bi se zakonom reguliralo. Vjerojatno će im se i ograničiti ulaganje do najviše pet posto imovine.
>>Banke pristale na reprogram i otpis, Dalekovod je spašen!
