Iako su predstečajne nagodbe trebale pomoći tržištu,što se je donekle dogodilo, jer su prema podacima Fine smanjene obveze, ipak način na koji se neke tvrtke prividno oporavljaju kroz nagodbe nisu ohrabrujuće. Na skupu Banka magazina na temu Kako se upravlja domaćim tvrtkama, analitičarka Suzana Koščak istaknula je kako je zakon o predstečajnoj nagodbi shvaćen kao otpis dugova, a ne zaštita vjerovnika.
- Zakonom se dopustilo da se nečiji osnovni prihodi i izvori zarada diskreditiraju - marže,kamate i porezi se otpisuju u postocima od 30 do 70 posto, čime se ugrožava, a ne štiti vjerovnik, rekla je Košćak.
Smatra da za takvo što nije niti bio potreban zakon, nego su se dužnik i vjerovnik mogli sporazumno dogovorit, isto kao što je i banka i bez zakona mógla reprogramirat dugove. Uz to, planovi restrukturiranja koje su tvrtke potrebne izraditi, niske su kvalitete, predstečajne nagodbe predugo traju, a rokovi naplate nisu poboljšani. Gledajući brojeve, od 4932 podnesena zahtjeva za predstečajnu nagodbu početkom rujna, tek 29 posto tvrtki predalo je plan restrukturiranja, a od tek 15,8 posto je prihvaćeno. Od tih zahtjeva svega 3,4 posto se nalazi na Trgovačkom sudu. Vjerovnici su iskazali slabo povjerenje u planove restrukturiranja, za tek polovicu od ukupnog broja podnesenih planova. To nije neobično, jer su planovi usmjereni na zadovoljavanje forme i opsežne procedure, a ne kvalitetu, rekla je Košćak.
Primjerice, u nekim slučajevima nude se otpuštanja radnika, ali ne i buduća kadrovska rješenja, nedostaju planovi podizanja efikasnosti poslovanja, strategije itd. - Ukratko, planovi restrukturiranja izgledaju pomalo socijalistički i po paroli daj da ovo sad proguramo, otpišemo što više, a poslije tko živ tko mrtav, rekla je Koščak. Povjerenik za predstečajnu nagodbu Dine, Diokija i Dalekovoda Mladen Janiška, obrušio se na banke,jer one velike, spomenuvši Zagrebačku banku, ne žele ući u vlasničku strukturu tvrtki u zamjenu za potraživanja, a na što su neke tvrtke računale u svojim planovima. - zato se nikada ne zna kada će banke aktivirati svoja razlučna prava, pa planovi propadaju, rekao je Janiška, koji predviđa da će zato ionako najveći broj tvrtki iz predstečajnih nagodbi završiti u stečaju, što i nije loše, jer se tvrtka može spasiti i kroz dobar stečajni plan, zaključio je.
>>Počinju ovrhe za dugove koji su veći od 1000 kuna
