Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković predsjedao je Vijećem za demografsku revitalizaciju čija se sjednica održala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Uz premijera na sjednici su sudjelovali ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić te ministri Oleg Butković, Josip Dabro, Marko Primorac, Marin Piletić, Šime Erlić, Radovan Fuchs, Irena Hrstić, Tonči Glavina i državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH Zvonko Milas. Vijeće za demografsku revitalizaciju RH osnovano je u svrhu praćenja, koordiniranja i usmjeravanja provedbe Strategije demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. i mjera demografske politike Vlade RH za mandat 2024. – 2028. Riječ je o paketu mjera teškom 685 milijuna eura.
- Ministar Šipić je dobio zadatak da radi na mjerama koje će usporiti demografske trendove i nastojati ih preokrenuti. Mi na ovome radimo i razgovaramo o tome godinama - kazao je na početku sjednice premijer Plenković.
- Obitelj je nucleus hrvatskog društva i nizom mjera želimo poboljšati odnos majki i očeva. Za to je potrebno pozitivno ozračje. Primjer pozitivnog ozračja je bio kratkotrajni baby boom 1995.-96. - kazao je Plenković. Rekao je da se ove godine dnevno rodilo 80 djece, a umrlo 140.
- Situacija je takva da trebamo imati odlučne mjere koje bi trebale biti poticajne i djelotvorne - rekao je. - Da bi se održao broj stanovnika koji imamo potrebno je imati 2,1 dijete na jednu ženu. To danas u Europi nema nitko. U ovom trenutku je Bugarska najbolja s cijelim 1,76. Hrvatska je u sredini s trenutnih 1,47 - kaže premijer te ističe kako najbogatije zemlje Europe imaju niži fertilitet od Hrvatske.
- Sredstva koja su alocirana ministarstvu za 202 posto veća nego što su bila prije. Za 2026. ćemo proračun s 685 milijuna eura podići. Dvostruko povećavamo naknadu za svako novorođeno dijete, udvostručujemo broj dana za očinski dopust, mjeru koja se ticala roditeljskog dopusta koja se ticala na drugih šest mjeseci dižemo na 3000 eura. To će pokriti 98 posto žena. Tu su i promjene koje dolaze sa zakonom o dječjem doplatku o kojima će ministar govoriti više - rekao je.
- Demografska obnova zemlje ključan je zadatak svih nas - istaknuo je.
Ministar Ivan Šipić kaže kako je negativan demografski trend počeo još nakon 2. svjetskog rata. - Nakon Oluje imali smo baby boom, to je bio znak potaknut domovinskim poslijeratnim optimizmom. U zadnji deset godina se u prosjeku dnevno rodi 88 djece, a umre 140 - kazao je ministar.
- Demografske mjere idu u četiri bitna koraka, a to su unapređenje sustava podrške roditeljstvu, izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu, revitalizacija područja pogođenih depopulacijom i poticanje povratka i useljavanja hrvatskih iseljenika. Najznačajnija sredstva se izdvajaju za sustav podrške roditeljstvu, više od 60 posto proračuna ovog ministarstva - rekao je ministar Šipić.
Ključne novosti u izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji stupa na snagu 1. ožujka 2025. godine su povećanje naknade za korištenje roditeljskog dopusta do 1. godine djetetova rođenja za zaposlene i nezaposlene roditelje, povećanje naknada za druge korisnike roditeljskih potpora, povećanje jednokratne novčane naknade za novorođeno dijete te produljenje trajanja očinskog dopusta. Ministar je istaknuo kako je od 2016. godine iznos maksimalne roditeljske naknade za drugih šest mjeseci povećan za devet puta, odnosno s 353 eura na 3000 eura.
Ovo su mjere koje se uvode za zaposlene i samozaposlene roditelje:
- Zadržava se puna plaća za drugih 6 mjeseci roditeljskog dopusta do najviše 3.001,79 €, umjesto dosadašnjih maksimalnih 995,45 € (povećanje 202%).
- Naknada za roditeljski dopust od prve do treće godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete raste s 551,80 € na 803,42 € (povećanje 46%).
- Naknada za roditeljski dopust kao pola radnog vremena do prve godine života djeteta raste s 485,58 € na 971,17 € (povećanje 100%).
- Naknada za roditeljski dopust kao pola radnog vremena od prve do treće godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete raste s 485,58 € na 600,36 € (povećanje 24%).
- Naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine (pola radnog vremena) raste s 551,80 € na 701,89 € (↑ 27%).
- Naknada roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju (pravo na dopust do 8. godine) raste s 551,80 € na 803,42 € (↑ 46%).
- Naknada zaposlenim i samozaposlenim korisnicima uz ostvarivanje minimalne naknade plaće raste s 309,01 € na 701,89 € (↑ 127%) za puno radno vrijeme, a s 309,01 € na 503,24 € (↑ 63%) za nepuno radno vrijeme.
Ostale korisničke skupine i roditelji izvan sustava rada
- Povećava se novčana naknada za zaposlene roditelje tijekom korištenja prava na rodiljni ili roditeljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, dopust u slučaju smrti djeteta, roditelje njegovatelje i osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata. Povećanje se odnosi i na zaposlene i samozaposlene roditelje koji ne ispunjavaju propisani uvjet staža osiguranja. Naknada, koja je prethodno iznosila 125% proračunske osnovice 551,80 € povećava se na 701,89 € (povećanje 27%).
- Naknade za sva prava nezaposlenih i korisnika izvan sustava rada povećavaju se s dosadašnjih 309,01 € na 503,24 € (povećanje 63%).
Povećava se jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete s 309,01 € na 618,02 €, a to je prvo povećanje novčane potpore u 17 godina (od 2007. do danas jednokratna novčana potpora nije mijenjana). Dvostruko se povećava broja dana plaćenog dopusta za očinski dopust/dopust drugog posvojitelja. Očinski dopust za jedno rođeno ili posvojeno dijete povećava se s 10 na 20 dana, a za blizance i istovremeno rođenje ili posvojenje više djece s 15 na 30 dana.
Povećava se i novčana naknada za privremenu nesposobnost za rad (zbog komplikacija u trudnoći te bolovanja radi njege oboljelog djeteta – mlađeg od 3. godine i djeteta od 4. – 18. godina života) s 565,04 € na 995,00 € (povećanje od 76,09%).
- Demografija je pitanje svih resora, niti jedna neće imati uspjeha sama. Ovo nadilazi svaku politiku u narednim godinama - zaključio je na kraju ministar Šipić.
Ne znate UZROKE pada nataliteta! Nije financijska situacija toliko bitna, da je onda bi imali baby bum na zapadu - a nemamo. Problem je što smo postali ZAPAD, a to znači da je čovjek previše komotan i lijen da bi imao djecu! Kapitalizam jede sam sebe! Prema preliminarnim podacima Statističkog ureda Austrije, 2023. je registrirano 77.296 rođenih, što je 6,5 posto manje u odnosu na 2022. i čak 10,2 posto manje od prosjeka u godinama prije pandemije od 2015. do 2019. rečeno je u utorak. Nasuprot tome, bilo je 88.744 umrlih, što znači da je rođeno 11.448 ljudi manje nego što je umrlo. To znači da Austrija već četvrti put zaredom ima deficit nataliteta.