Premda je Ivo Josipović formalni gubitnik izbora, pravi je gubitnik ljevica. Poraz umjerenog lijevog političara, premda vrlo tijesan, jasno upućuje na to da na parlamentarnim izborima SDP predvođen Zoranom Milanovićem nema nikakve šanse.
S druge strane, HDZ od smrti Franje Tuđmana nikada nije bio jači nego što je to danas. Dok se Josipović, koji će već sutra pakirati stvari u uredu na Pantovčaku, dostojanstveno oprostio od funkcije i čestitao izbornoj pobjednici, pokazujući da drži do političke kulture i demokracije, šef SDP-a, glavne stranke koja ga je podupirala, ponio se kao da je jučer zalutao u politiku. Izjavom da se predsjednička kandidatkinja HDZ-a pokazala kao militantni vojnik svoje stranke, da je ovo bila kampanja koju je vodio aparatčik jedne stranke te da je on jedina brana od povratka kriminalne zadruge na vlast, Milanović je zapravo poslao poruku kako je svjestan da Vlada kojoj je na čelu ne postiže nikakve rezultate, ali ne želi preuzeti odgovornost, nego krivca traži u drugima.
S takvom podrškom Josipović je teško mogao dobiti izbore, a SDP ih može još teže. Poanta, međutim, nije u tome što je vrlo izvjesno da će HDZ odnijeti pobjedu i na parlamentarnim izborima, nego se otvara pitanje hoće li lijeva politička opcija u Hrvatskoj uopće opstati pod ovakvim vodstvom.
Rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora i vrlo visok odaziv u drugome krugu jasno upućuju na to da građani žele promjene. Iscrpljeni višegodišnjom krizom, koju je Večernji najbolje ilustrirao naslovnicom otprije desetak dana kada smo upozorili na to da ove godine u prvi razred kreću djeca rođena u recesiji, Hrvati su u potrazi za novim licima i novim idejama. A današnja ljevica ne nudi ništa od toga. Nakon Josipovićeva poraza realno je očekivati i daljnji pad podrške SDP-u (podrška drugim strankama Kukuriku koalicije ionako se već odavno istopila), a Milanovićeva retorika i rezultati koje postiže na gospodarskom planu mogli bi ih vratiti u situaciju u kojoj su bili 1992., kada je SDP na parlamentarnim izborima osvojio samo 5,4 posto glasova. Budući da Milanovićevoj koaliciji ostaje još godinu dana mandata, teško je očekivati da će se išta bitno dogoditi unutar stranke.
SDP je doživio veliku krizu u lipnju kada se glasovalo o izbacivanju Slavka Linića iz SDP-a. Tada se u biti odlučivalo o Milanovićevoj sudbini na čelu stranke. Njegovi su oponenti izgubili za nekoliko glasova, no dovoljno su se opekli da im više ne pada na pamet čačkati mečku. Nova predsjednica države svakako će biti velika opozicija Vladi.
No, osim što će joj verbalno kontrirati, neće imati puno praktičnih pitanja na kojima bi mogla Milanovića prisiliti na dogovore i kompromise. Naime, nijedna politička odluka koja proizlazi iz predsjedničkih ovlasti, od imenovanja načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, diplomata u važnijim zemljama, šefova tajnih službi, neće biti na dnevnom redu u godini kohabitacije. A sve to odgađa vrijeme kada će se SDP morati suočiti sa samim sobom i sa svojim šefom sve do zbrajanja glasova na idućim parlamentarnim izborima.
>>Grabar Kitarović održala pobjednički govor. Evo što je obećala
>>Milanović: Ovo je bila sektaška kampanja
Josipović je prvi predsjednik RH koji odlazi već nakon prvog mandata, očito su Zoki i Vesnica puno veči uteg Ivi nego što se mislilo.