Napad koji je lani na jučerašnji dan u sukob, barem neizravno, uvukao gotovo cijeli svijet, zauvijek je promijenio suvremenu povijest. Ruski predsjednik Vladimir Putin preko noći je od čvrstog vođe koji ne odstupa od svojih ideala postao agresor na susjednu zemlju, a ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski od duhovitog šefa države koji nije sasvim siguran kako se ona vodi - lider u kojem Ukrajinci vide najveću moralnu podršku. Takav su barem dojam ostalima u međunarodnoj zajednici odavali predsjednici dviju država koje su tog 24. veljače 2022. ušle u masovni sukob koji je zapravo eskalacija onog manjeg na istoku Ukrajine. U povodu prve obljetnice rata, u produkciji Večernjeg lista, nastao je 27-minutni dokumentarac "Ukrajina: Godina dana poslije" koji će se premijerno prikazati u subotu u 20h, u kojem analizu prve godine vojnog sukoba u Ukrajini daje šest stručnjaka - geopolitičara, vojnih analitičara, novinara i urednika iz sektora vanjske politike - koji raspravljaju o ključnim razlozima Putinovog pokretanja ovog rata te njihovim posljedicama, odgovoru Zelenskog, ulozi SAD-a i Europske unije u rusko-ukrajinskom sukobu te mogućim mirovnim pregovorima koje još ni jedna strana nisu spremne potpisati.
Večernjakovi sugovornici su: Dino Brumec, zamjenik urednika rubrike Svijet Večernjeg lista, Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku i rektor Sveučilišta Vern', Hassan Haidar Diab, vanjskopolitički novinar Večernjeg lista, Davor Ivanković, novinar Večernjeg lista specijaliziran za obrambena pitanja, Ante Kotromanović, vojni analitičar Večernjeg lista i Tomislav Krasnec, dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa. U dokumentarcu je korišten i raznovrstan arhivski materijal snimljen tijekom prve godine ratovanja, budući da je pokriven, riječima Davora Ivankovića, kao nijedan dosad, s tisućama kamera koje dnevno snime na stotine snimki.
VIDEO: Dokumentarac "Ukrajina: Godina dana poslije"
- Ovaj rat specifičan je po tome da mi godinu dana kasnije još uvijek raspravljamo zašto ga je Putin počeo - govori Dino Brumec, a Kotromanović dodaje da je to odluka, po njemu, koja se u ruskim predsjedničkim krugovima dugo "kuhala", no upravo zbog činjenice, govori Cvrtila, da je ostala u najužem krugu Putinovih ljudi te zbog toga što nije baš imala doticaja sa samom vojskom, je i propao svojevrstan ruski "Blitzkrieg". Stručnjaci u filmu daju i svoju procjenu nastavka ovog sukoba koji će se, slažu se svi, u narednim mjesecima nastaviti ofenzivom.
- Očito je da neprijateljstvo neće prestati s jednom izgubljenom ili dobivenom bitkom. Ono će se nastaviti, ali se jednako tako mora i završiti određenim mirovnim sporazumom, no pitanje je hoće li taj sporazum biti posljedica onog što se događa na vojnom terenu ili vremenskog perioda u kojem ni jedna ni druga strana neće imati snage za presudnu bitku - rekao je Cvrtila.
Uz film, Večernji list pripremio je i specijal na 140 stranica koji će se moći pronaći na svim kioscima u paketu s Večernjim listom u nedjelju 26. veljače, po cijeni od 2,39 eura. U specijalu "Ukrajina - godinu dana poslije" pročitajte kako se sukob pretvorio u rat dronova i zašto će Rusija najviše stradati pokrene li nuklearni rat. Donosimo i analizu kako je Putinova agresija ubrzala sukob SAD-a i Kine. Otkrivamo može li u novom miješanju karata na globalnoj sceni Europa postati ključni igrač te koja je uloga Hrvatske u stvaranju novog poretka. Za specijal piše, među ostalima, i najveći živući ruski pisac Mihail Šiškin, koji kaže: Moja zemlja treba doživjeti poraz kao Hitlerova Njemačka!
Ukrajinci su obnovili zgrada i kuća u godinu dana koliko naši laureati neće još 100 godina