Veliki tjedan nije mogao gore početi. U ponedjeljak navečer izbio je katastrofalni požar u jednoj od najznamenitijih i najpoznatijih katoličkih crkava na svijetu, katedrali Notre Dame (ili Naše Gospe) u Parizu.
Riječ je o zdanju pariških nadbiskupa koje je jedno od glavnih spomenika francuske rane gotike. Kamen temeljac posvećen je još 1163. godine u prisustvu pape Aleksandra III. Glavni dijelovi katedrale potječu iz 13. i 14. stoljeća, a ova je crkva građena dugi niz godina, sve do 1345. godine.
Katedrala je smještena na otok Ille de la Cite koji se nalazi na rijeci Seini, a gradnju je započeo pariški biskup Maurice de Sully koji je prvo do temelja srušio staru baziliku kako bi Pariz dobio reprezentativnu crkvenu građevinu građenu u raskošnom duhu nove arhitekture.
Pariška katedrala ima pet uzdužnih brodova presječenih transeptom, te povišen kor sa deambulatorijem i vijencem apsidalnih kapela. Na njenu su pročelju dva tornja visoka 69 metara, a katedrala ima deset zvona. Plastikom su bogato urešena tri portala glavnog ulaza.
Na središnjem se nalazi Posljednji sud, a tu su i portali posvećeni Djevici Mariji. Na jednom je prikazana Djevica Marija i Isus, a na drugom se nalaze horoskopski znakovi i prikaz krunidbe Djevice Marije. Iznad portala je galerija sa prikazom kraljeva. Katedrala na svom pročelju ima i znamenitu i neobično poetičnu rozetu, jednu od najvećih u Europi sa promjerom od deset metara.
Unutrašnjost crkve obiluje kipovima, nadgrobnim spomenicima i namještajem koji je djelomice od drva. Iznimnu vrijednost imaju brojni vitraji velikih dimenzija, dok je riznica katedrale Notre Dame veličanstvena zbirka sakralne umjetnosti, a među najvrijednijim izlošcima svakako je Trnova kruna kojom je po predaji bio okrunjen Isus na Veliki petak u Jeruzalemu i koju pariški dominikanci ljubomorno i sa strahopoštvanjem čuvaju od davnina.
Nadajmo se da je riznica ipak na vrijeme evakuirana ili da je zaštićena od ovog katastrofalnog požara, koji je očito bio neobično brz i temeljit.
Ovo crkveno zdanje koje je metafora francuske povijesti godišnje posjećuje 13 milijuna turista. Riječ je o najposjećenijoj pariškoj atrakciji koja može primiti 10.000 ljudi. Riječ je o zdanju koje pamti i krunidbene svečanosti za cara Napoleona Bonapartea kojima je prisustvovao papa Pio VII, baš kao i beatifikaciju francuske junakinje Ivane Orleanske ili pak pogrebni obred za francuskog predsjednika generala Charlesa de Gaullea, ali i čitav niz drugih protokolarnih događanja najvišega ranga.
Slučaj je htio da je zbog prijeko potrebne obnove katedrale baš prije nekoliko dana s njena krova skinuto šesnaest bakrenih skulptura apostola i evanđelista koje će biti restaurirane. Po planu su na krov trebale biti vraćene 2022. godine, a cijena restauracije kipova iznosi 800.000 eura. Kipovi su teški 250 kilograma, a visoki 3 metra i za njihovo spuštanje korišteno je dizalo visoko 100 metara. Uz restauraciju skulptura koji su na krov katedrale postavljene šezdesetih godina 19. stoljeća na pariškoj katedrali radnici su mijenjali i krov, a cijena tih radova bila je procijenjena na jedanaest milijuna eura.
Prema javljanju stranih agencija, u požaru je srušen 96 metara visok elegantni zvonik na krovu stražnjeg dijela katedrale koji je rekonstrukcija iz 19. stojeća. Originalni zvonik iz 13. stoljeća je bio u tako lošem stanju da su ga morali srušiti 1786. godine. No, tokom najopsežnije rekonstrukcije katedrale Notre Dame iz 19. stoljeća zvonik je rekonstruiran pod paskom Eugenea Viollet-le-Duca, a sada ga je u potpunosti progutala vatra.
Glavnim oltarom pariške katedrale dominira skulptura Pieta, rad Nicolasa Coustoua iz 18. stoljeća, a tu su i mnogobrojni nadgrobni spomenici. Iznimno su vrijedne i njene velike orgulje, restauirane prije samo nekoliko godina na kojima sviraju ponajbolji orguljaši. Kada se 2012. godine slavilo 850 godina od izgradnje katedrale, stručnjaci su očistili cijevi na orguljama kojih ukupno ima 12.000, a neke doista i potječu iz srednjeg vijeka.
U povijesti dužoj od 850 godina, katedrala Notre Dame nikada nije teže stradala, iako je pretrpjela i uništavanje i pljačku za vrijeme Francuske revolucije, požare i nebrigu. Zahvaljujući romanu "Zvonar crkve Notre Dame" Victora Hugoa koji je obožavao zvuk njenih moćnih zvona, u 19. stoljeću je katedrala temeljito obnovljena. 2013. godine su tako zamijenili četiri stara zvona koja su preživjela čak i Francusku revoluciju kada su crkvena zvona masovno rastopljavana i pretvarana u oružje.
Požar koji je zahvatio parišku katedralu sigurno je nešto najstrašnije što se dogodilo i to iz više razloga. To nije samo katedrala koja je sinonim katedrale jer je bila najposjećenija, nego i vrhunac jednog stila, jednog kulturnog projekta koji je započeo u srednjem vijeku i Francusku i Europu uzdigao na vrhunce.
Da strada takvo kulturo dobro, to je tragedija. Međutim, katedrala Notre Dame ima i svoje simboličko značenje. To je dio globalne memorije i požarom koji ju zahvaća osjećamo se povrijeđenima i ranjenima svi.
ah neki ljudi koliko vidimo i bez mozga funkcioniraju....ako ne znaš nešto pametno napisati, nemoj pisati uopće...