Dvadeset i sedam vlasnika milijun četvornih metara zemljišta na poluotoku Prevlaka podnijelo je kaznenu prijavu protiv 13 osoba, koje terete da su u međusobnom dogovoru zlorabili tijela državne vlasti i nisu im vratili zemljište na krajnjem jugu Hrvatske oduzeto im za bivše Jugoslavije.
Zloporaba položaja
Kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu u njihovo ime podnio je u petak odvjetnik Vladimir Gredelj, a u njoj se za zloporabu položaja terete bivši premijer Ivo Sanader, bivša ministrica graditeljstva Marina Matulović Dropulić, osam sudaca Upravnog suda, načelnik Općine Konavle Luka Korda te bivši pomoćnik predstojnika Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Ivo Žeravica i bivša ravnateljica Uprave za građansko pravo u Ministarstvu pravosuđa Mirjana Čačić.
Istodobno s podnošenjem kaznene prijave, Gredelj je uime 27 Konavljana podnio i zahtjev Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku za mirno rješenje spora oko zemljišta na Prevlaci u kojem predlaže da država vlasnicima spornog zemljišta nadoknadi štetu nastalu zbog nezakonita postupanja državnih tijela u iznosu od 200 milijuna eura. U kaznenoj prijavi trinaest osoba tereti se da su zajednički i prema prijašnjem dogovoru, kako bi stekli protupravne imovinske koristi za Republiku Hrvatsku i lokalne jedinice i to preko obavljanja turističke djelatnosti tvrtke Park Prevlaka na spornom zemljištu, a na štetu vlasnika zemljišta od 1999. do 2010. godine, iskoristili svoj položaj i ovlasti i nisu obavili svoju dužnost.
A priča o oduzetu zemljištu na Prevlaci duga je gotovo 100 godina. Naime, još 1917. godine tadašnja Austro-Ugarska odlučila je oduzeti to zemljište vlasnicima i za to ih isplatiti. No kako se ta država godinu dana poslije raspala, vlasnici nikad nisu bili isplaćeni. Sve države formirane na tom području poslije Austro-Ugarske – Kraljevina Jugoslavija, komunistička Jugoslavija i Republika Hrvatska, uredno su se upisivale kao vlasnik spornog zemljišta, iako vlasnici nikad nisu bili isplaćeni. Usto, vlasnici su bili u posjedu tog zemljišta sve do kraja pedesetih godina prošlog stoljeća kad im je bivša JNA i to zabranila zbog gradnje vojne baze. Vlasnici tih otprilike 100 hektara zemljišta na Prevlaci nadali su se da će im Hrvatska vratiti oduzetu ili isplatiti za nju naknadu u skladu sa Zakonom o naknadi za oduzetu imovinu u bivšoj Jugoslaviji.
No tada tek počinje njihova pravna bitka. Naime, nadležna tijela državne vlasti RH odbijala su vratiti zemljište ili isplatiti naknadu pozivajući se na to da je zemljište oduzeto u doba Austro-Ugarske, a ne bivše Jugoslavije, na koju se zakon odnosi. Do velikog preokreta u tom slučaju dolazi 1999. godine kad Ministarstvo pravosuđa izrađuje stručno mišljenje koje vlasnicima zemljišta priznaje pravo na naknadu i priznaje da im je zemljište oduzeto u doba komunističke Jugoslavije kad su i ostali bez njegova posjeda. Ali tad se taj teritorij proglašava vojno-strateški važnim pa vlasnicima nude smiješne iznose naknada od nekoliko lipa po četvornome metru i to kroz obveznice RH na dvadeset godina!
No, kad su se vlasnici žalili na te naknade, argumentirajući to činjenicom da je na Prevlaci predviđena demilitarizacija i gradnja turističkoga kompleksa, isto to ministarstvo donosi dijametralno suprotno mišljenje i kaže da vlasnici uopće nemaju pravo na naknadu jer je zemljište oduzeto prije komunističke Jugoslavije!
Vlasnicima je glavni argument da im je zemljište oduzeto baš u bivšoj državi to što im Austro-Ugarska nikad, kao ni jedna druga država, nije isplatila naknadu, a bez posjeda su ostali u komunističkoj Jugoslaviji. Borba za zemljište na Prevlaci duga gotovo 100 godina trenutačno se vodi na Ustavnom sudu, koji tek treba presuditi o tužbi koju su podnijeli Konavljani.
– Ovdje je riječ o pljački stoljeća preko zloporabe tijela državne vlasti kojim su određene osobe učinile sve da legaliziraju tu komunističku pljačku. To je pravosudna sramota – kaže odvjetnik Gredelj. On je kaznenu prijavu protiv Ive Žeravice argumentirao time što je odbijao zahtjeve nekim vlasnicima za povrat ili naknadu za zemljište na Prevlaci, dok je drugima to priznavao uz jako niske naknade.
Marinu Matulović Dropulić i Luku Kordu pak sumnjiči da su osnovali tvrtku Park Prevlaka i ondje Prostornim planom općine Konavle predvidjeli gradnju turističkog kompleksa, iako su znali ili morali znati da je vlasništvo nad jednim dijelom tog zemljišta sporno. Marijanu Čačić tereti da je odbijala žalbe vlasnika na rješenja Dubrovačko-neretvanske županije kojim se odbija povrat ili naknada za zemljište, iako su znali za mišljenje Ministarstva pravosuđa iz 1999. godine.
Osam sudaca Upravnog suda osumnjičeni su da su odbili upravne tužbe vlasnika zemljišta protiv Ministarstva pravosuđa i time propustili pravilno primijeniti Zakon o naknadi.
Sanader sve ignorirao
Ivo Sanader je pak, navodi se u prijavi, od 2003. do 2009. godine svjesno ignorirao apele na nezakonito postupanje tijela državne vlasti u vezi spornog zemljišta na Prevlaci. Gredelj predlaže DORH-u u prijavi saslušanje, među ostalim, i bivšeg veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj Williama Montgomeryja, koji bi trebao potvrditi da su mu predstavnici hrvatskih vlasti oduvijek govorili kako će Prevlaka biti demilitarizirana i da će ondje biti turistički kompleks. Vlasnici zemljišta na prevlaci kažu da sad ta zemlja stoji neiskorištena. Oni bi je obrađivali, no ne mogu jer je tamo sad Park Prevlaka. No odlučni su da im se vrati njihova djedovina.
– Mom je djedu JNA oduzela zemljište na Prevlaci, meni je 75 godina, a unuci 12 godina. Dugo se borimo za povrat naše djedovine i nadali smo se da će nam Hrvatska vratiti naše, ali ništa od toga – razočarano kaže Nikola Bratičević, koji bi opet, kao i njegov djed, obrađivao zemlju na Prevlaci.
Hm Neke nepravde su nepopravljive. Ali. Ako netko nije bio u korisništvu zemlje 100 godina, a zakon preporučuje vlasniku, svakih 6 mjeseci malo zaviriti u Gruntovnicu, možeš misliti kako su ovi ljudi brinuli o zemlji i plačali poreze. Sad kadd je mast i dobra cijena, evo ti nasljednika nekoliko tisuća. Obeštetit ih. Ima na Baniji i Kordunu država zemlje koliko hočeš, a bolja je za obradu i plodnija od ove. Prebit potraživanja, ili prebit državu i nasljednike.