Rat u Ukrajini izazvao je nove potrese pa je priprema sezone, lani i preklani neizvjesna zbog korone, i ove godine bila turbulentna. Srećom, turbulencije su bile kraće nego se očekivalo, a kako se zasad čini, i s manje posljedica nego se strahovalo. Od potpunog zastoja bukinga nakon što je počeo napad na Ukrajinu do stabilizacije i ponovog rasta broja rezervacija za Hrvatsku prošlo je svega nekoliko tjedana i sad se opet nazire vrlo dobra, a možda i odlična sezona.
– Financijski gledano, mogla bi čak biti bolja nego rekordne 2019. – iznio je predsjednik uprave Maistre optimistično predviđanje na Večernjakovoj prošlotjednoj konferenciji Rezolucija Zemlja, uz ogradu da tu sreću možda neće imati cijela obala.
Filtriranje gostiju
Spomenute 2019. Hrvatska je od stranih gostiju uprihodila 10,5 milijardi eura, a da se stvari pomalo vraćaju na staro, pokazali su i financijski rezultati lanjske turističke sezone. U 2021. devizni turistički prihod dosegnuo je, naime, devet milijardi i 121 milijun eura, odnosno 87 posto rezultata posljednje pretpandemijske godine. Hoće li domaći turizam već ove godine 'uhvatiti' više od deset milijardi eura ovisi, naravno, o daljnjem razvoju situacije s Ukrajinom, ali i iz Valamara trenutačno stižu vedre prognoze.
– Ostvareni rezultati u prvom tromjesečju kao i trendovi u bukingu najavljuju visoku potražnju za Hrvatskom ove turističke sezone te povratak na razine popunjenosti iz 2019. – poručio je predsjednik uprave Valamar Riviere Željko Kukurin, koji, doduše, napominje da je 'zbog znatnog rasta cijena energije, rada i nabave, vidljiv rizik inflacije koji doprinosi neizvjesnosti u otežanim uvjetima poslovanja, te osobito ugrožava budući razvoj i investicije koje su hrvatskom turizmu izrazito potrebne'.
No za početak, važno je da gosti dođu, a njihove rezervacije pristižu. Naravno, ne istim tempom za sve objekte i sve obalne destinacije, pa primjerice u Dubrovniku koji uvelike ovisi o zračnom prijevozu računaju da će ove godine dosegnuti 80 posto turističkog pometa iz 2019. Istri se, istodobno, smiješi sezona kakva je bila te najbolje godine za hrvatski turizam uopće.
– U Istri smo u prva četiri mjeseca ove godine imali tri posto više noćenja nego te rekordne godine. Blagi rast bilježimo s većine tržišta, pa i s domaćeg, s tim da su nam u prva tri mjeseca najbrojniji bili upravo domaći gosti. Bude li i nastavak sezone takav, bez novih negativnih utjecaja, Istra bi mogla ponoviti 2019., kad smo imali 4,8 milijuna turista i 28,5 milijuna noćenja. U takvom scenariju definitivno se mogu očekivati i bolji financijski učinci. Cijene su više nego prije COVID–19, u nekim objektima poskupjelo je desetak posto, u mnogima i znatno iznad toga, a u Istri se dogodilo i filtriranje gostiju prema bolje platežnim skupinama – kazuje Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istre.
U cjelini, godina je za hrvatski turizam ipak, što se moglo očekivati s obzirom na trenutak izbijanja rata u Ukrajini, započela s minusima prema spomenutoj 2019. Hrvatsku je za prva četiri mjeseca posjetilo 1,6 milijuna gostiju, koji su ostvarili pet milijuna noćenja, što je 25 posto turista i 12 posto noćenja manje nego 2019. Njemački gosti ostvarili su deset posto manje noćenja nego 2019., a, recimo, Austrijanci i Britanci po pet posto manje. Iako, bilo je i pluseva. Noćenja domaćih gostiju bilo je od početka godine 1,3 milijuna i tri posto više nego 2019., a posebno su se iskazali Slovenci koji su 636.528 noćenja iz te godine sada prebacili za čak 31 posto.
Prednost autodestinacije
Do kraja 2022. turističkim je radnicima ostalo odraditi gotovo osam mjeseci i još su moguća svakojaka iznenađenja. I Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, smatra da su dosad ostvareni rezultati, posebice za Uskrs i Praznik rada, optimistična naznaka za glavnu sezonu.
– Rezervacije se trenutačno odvijaju očekivanim tempom i vjerujem kako bismo se mogli ozbiljno približiti rekordnoj 2019. i u dolascima i noćenjma, pa tako i potencijalno ostvariti još bolje financijske rezultate – slaže se i čelnik HUT-a V. Ostojić. – Kao i dosad, što je posebice u pandemiji bila naša velika prednost, Hrvatska je dominantno autodestinacija te su naša ključna emitivna tržišta i dalje njemačko, austrijsko i slovensko. No, isto tako, moramo pravodobno plasirati informacije o Hrvatskoj kao sigurnoj destinaciji i na daleka tržišta, budući da je to danas jedan od glavnih faktora pri planiranju putovanja – poručuje Ostojić.
VIDEO Turistkinja oduševljena "običajem" u Hrvatskoj: "Ne znam je li tako u velikim gradovima, ali ovo je divno."
