Prijatelj ili Stoljetni div? Posljednja dama podgoračkog perivoja ili Stara majka? Kapelica li čempres Ruđera Boškovića?
Do kraja rujna bit će poznato koje će drvo osvojiti laskavu titulu Hrvatskog stabla 2021. godine. Ovogodišnje nacionalno natjecanje počelo je 1. rujna otvaranjem javnog glasovanja, u konkurenciji je 13 kandidata, a pobjednik će imati priliku predstavljati Hrvatsku na međunarodnom natjecanju Europsko stablo, koje će se 21. ožujka 2022. godine održati u Bruxellesu.
Bricin hrast star 250 godina
Građani mogu glasati za jednog kandidata putem službene stranice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, koja je nacionalni koordinator. Bricin hrast, hrast lužnjak iz Parka prirode Lonjsko polje, star je između 200 i 250 godina.
– Nekada je bio soliterno stablo na pašnjaku. Unutrašnjost debla ovog stabla potpuno je šuplja. Tradicijsko pašarenje predstavlja suživot čovjeka i prirode pa je za vremenskih neprilika stablo služilo kao sklonište, dok su ljudi čuvali svoju stoku – kažu predlagači.
Na otoku Krku raste hrast medunac (dub) koji je dobio nadimak Prijatelj.
– Kažu da ima 400 godina. I nisu sigurni koje je vrste. Udaljen je od sela, na osami, otkad su ljudi otišli s polja i prodali krave pa se sad treba potruditi do šume da ga vidiš. No on uvijek prima posjete i u velikom broju. Kad god dođem, imam mu svašta za ispričati, a on samo šumi. Jedan pogled dovoljan je da te obuzme veselje – kaže Gordana Zec koja je kandidirala Prijatelja. U igri je i stoljetni div u srcu Slavonije, mamutovac iz Slatine star oko 130 godina, jedini zaštićeni primjerak te vrste u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Posadila ga je plemićka obitelj Schaumburg-Lippe. Posljednja dama podgoračkog perivoja je javorolisna platana iz Podgorača, stara 180 godina. Posađena je sredinom 19. stoljeća na imanju Pavla i Alvine Pejačević. U njezinu su se hladu odmarali slavonski plemići, a štafelaje postavljali poznati umjetnici Robert Kummer i Carl Rahl. Kapelica je nadimak goleme tuje iz Arboretuma Opeka, stare 150 godina. Posadio ju je grof Marko Bombelles.
– Arhitektonski stvara dojam građevine, zato joj je ime Kapelica. Središnji dio uzdiže se u visinu poput tornjeva, a njezinu unutrašnjost krase debla uzdignuta poput skulptura – objašnjava predlagačica Ljerka Klarić.
Vedran Mezei kandidirao je čempres Ruđera Boškovića, pripadnika vrste običnog čempresa koji desetak godina raste u fasadi ljetnikovca iz Mlina, a star je više od pet stoljeća. Prema nekim izvorima, Bošković je tu često boravio kao dijete, a tu je napisao i svoju knjigu “Disertacija o morskim plimama”.
Konavoski platan u Pridvorju platana je stara oko 210 godina. U udruzi Ekološki osviještene Konavle kažu da je potrebno najmanje šest ljudi da bi ga obujmili držeći se za ruke. Visinom je nadmoćniji od zvonika crkve, a njegova krošnja ljeti pravi veliku hladovinu cijelom predvorju samostana. Generacije naših predaka pod tim istim stablom su se uvijek okupljale i družile u pjesmi i plesu, kao što se radi i danas – vele.
Papučki stari hrast, hrast kitnjak – iz Parka prirode Papuk, star je čak 430 godina. U javnoj ustanovi Park prirode Papuk misle da je riječ o možda najstarijem hrastu kitnjaku u Slavoniji. Raste na šumskom području Djedovice, koje je prema predaji naziv dobilo prema djedovima, starješinama bosanske crkve koji su tu vjerojatno obitavali u srednjem vijeku. Raste uz cestu kojom je u 19. stoljeću harao i “slavonski Robin Hood” – Čaruga. Majkovski gorostasni dub, hrast medunac drugo je najstarije stablo u ovogodišnjoj konkurenciji, ima 700 godina. Legenda je da je stablo na mjestu gdje su se zaljubili vila i lokalni momak, a kako nije mogla ostati među ljudima, pretvorila se u sjeme duba i izrasla kako bi mogla biti blizu svoje ljubavi.
– Kažu da, ako se da zavjet ljubavi ispod tog duba, duše će ostati vječno skupa. Danas dubu, nažalost, prijeti rušenje zbog polaganja cijevi. Najstarije stablo ove godine brijunska je stara maslina koja raste čak 1600 godina. Posađena je još u rimsko doba i jedna je od najstarijih maslina na Mediteranu.
Velelisna lipa u Lokvama
Posebna je sorta, koja nije pronađena drugdje na svijetu. Za nevremena joj se deblo razdvojilo na dva dijela. No i dalje živi. Stara majka, velelisna lipa u općini Lokve, ima oko 250 godina. To je stablo svjedočilo izgradnji povijesne ceste Lujzijane. Vječni bagrem iz Pačetina kandidirala je Dušica Rudež koja kaže da nema podataka o njegovoj dobi. Onako na daljinu nema veličanstvenu, stoljetnu krošnju, nema debelo stablo i ne izgleda staro. Tek kad mu se priđe, vidi se stari panj sa snažnim korijenjem. U konkurenciji je i čuvar samostanskog hlada, čempres u vrtu hvarskog franjevačkog samostana na otoku Hvaru, star od 400 do 500 godine. Privlači pozornost ogromnom krošnjom i neobičnim plosnatim, horizontalno položenim granama. Prema mjesnoj predaji, u 17. stoljeću posadio ga je slikar znamenite “Posljednje večere” u samostanskoj blagovaonici, koji se nakon brodoloma tu oporavljao od bolesti. U ranoj fazi rasta navodno je u drvo udarila munja, zbog čega je počelo rasti u neobičan oblik.
Prošle godine hrvatski kandidat bila je Najstarija Medulinka, ladonja stara koja je osvojila deseto mjesto.
imao bi osijek što reći o ovoj temi da kriminalci nisu posjekli 300 godina star javor u centru grada ..dok im je policija držala ljestve...